ZDK odobrio 2,38 miliona KM podrške registrovanim farmama goveda
Početna/Vijesti/BiH
BiH

Tvrdnje vlasti o tome da imamo 'mali dug' su opasne!

Redakcija Mostar

"Bilo kakvo narušavanje ozbiljnije fiskalnih balansa, čak i u najmanjoj mogućoj mjeri nas košta i generalno u ekonomskoj stabilnosti, a da ne govorimo o nekim ključnim pretpostavkama za stabilan ekonomski rast"

Dug i transparentnost u javnim finansijama sve se više nameću kao pitanje vitalnog interesa države, jedna je od poruka sa promocije knjige Javni dug i fiskalna održivost Bosne i Hercegovine autorice dr Jasmine Hurić. Bosna i Hercegovina fiskalno je ranjiva a prostor za daljnje zaduživanje je ograničen.

Knjiga koja obrađuje temu zaduženosti i fiskalne održivosti BiH i koja se, između ostalog, sastoji od pregleda teorijskih interpretacija zaduženosti, stabilnosti duga i refleksija kriza na zaduženost, promovisana je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu u utorak, piše Odgovor.ba.

Hadžiahmetović: BiH se ne može više zaduživati na isti način

Emeritus profesorica ekonomije Azra Hadžiahmetović je tokom diskusije istakla da je autorica knjige uspješno obradila problematiku ekonomskih kriza i način na koji se one reflektuju na javni dug, imajući u vidu nekoliko značajnih kriza iz relativno novije historije.

“Vi imate 2020, kada je globalni dug iznosio 258 posto ukupnog globalnog proizvoda, što znači 258 posto više nego što je ukupan globalni prosjek. Negdje oko 80 posto tog duga je bio dug 59 zemalja na koje otpada najveći dio ukupnog globalnog proizvoda. Taj dug je od 2020. do 2024. – jer još uvijek nemamo konačne podatke za 2025. – nešto blago pao na 235 posto BDP-a, svjetskog proizvoda. Dakle, kad gledate globalno, ovo je već zabrinjavajuće”, navela je Hadžiahmetović.

Ona je pojasnila da su među najzaduženijim zemljama Japan, Sjedinjene Američke Države,  Francuska, Njemačka, Italija i Grčka, te da BiH u odnosu na ove zemlje imali relativno mali dug.

“Ono što posebno zaslužuje pažnju jeste pitanje fiskalne održivosti ili ja ću reći kad je u pitanju pola fokusa autorice – to je slučaj bosanskohercegovačke fiskalne ranjivosti, dakle krhkosti gdje bilo kakvo narušavanje ozbiljnije fiskalnih balansa, čak i u najmanjoj mogućoj mjeri nas košta i generalno u ekonomskoj stabilnosti, a da ne govorimo o nekim ključnim pretpostavkama za stabilan ekonomski rast”, navela je Hadžiahmetović.

Ona je pojasnila da je autorica dovela u pitanje uobičajene stereotipe i standardne pokazatelje koji se koriste pri analizi vanjskog duga, ukazujući na pogrešno uvriježeno uvjerenje da BiH nije visoko zadužena zemlja, već tek umjereno u poređenju sa državama regiona.

Kreso: Sumnjive raspodjele između entiteta

Takav narativ, kako je naglasila, često stvara lažni prostor za daljnje zaduživanje, što se nerijetko može čuti i u javnim istupima donosilaca odluka, iako BiH, kao ni druge zemlje, više nema ni vremena ni fiskalnog prostora za nastavak zaduživanja na dosadašnji način.

Sead Kreso, emeritus profesor ekonomije, upozorio je da značajan dio javnog novca u BiH prolazi kroz kanale kojima ne bi smio, te da se rasipa na različite načine, uz neadekvatnu raspodjelu, što u konačnici proizvodi ozbiljne tenzije u društvu.

On je naveo da sistem javnih finansija vremenom okoštava zbog velikog broja subjekata uključenih u prikupljanje i trošenje javnog novca, pri čemu se naglasak sve više stavlja na potrošnju.

Kako je pojasnio, budžetski sistem se vremenom fiksira u okvirima koje nosioci budžetskih funkcija na različitim nivoima vlasti počinju doživljavati kao svoje neotuđivo pravo.

Upravo zbog toga, reforma fiskalnog sistema, kako je istakao, u praksi znači direktan udar na čitav aparat vlasti, od lokalnih zajednica i kantona, preko entiteta i Brčko distrikta, pa sve do državnog nivoa, gdje svaki nosilac funkcije sebe smatra nezamjenjivo važnim i traži neograničena budžetska sredstva.

“Naše ljude u parlamentu ne možeš ubijediti da između entiteta putuju stotine miliona koje su sumnjive u smislu raspodjele, ali oni kažu to je državni nivo, kao da nisu učesnici u raspodjeli. E to je ono kad mi kažemo da imamo razuđen sistem. Vjerujte mi armija fiskalnih stručnjaka bi nam trebala da raspetljava te stvari i danima proučava”, naveo je on.

Deficiti duplo veći od kriterija EU

Kreso je naveo da građani zapravo ne vide koliki je dug BiH.

“Prvo evo ide budžetska godina, koja je ujedno izborna i odjednom 4,2 milijarde deficita u budžetima entiteta, a to je na 55 procijenjenih milijardi BDP-a 7,6 posto. Dva i po puta od mastriškog kriterija mogućeg deficita godišnjeg. Briga Ameriku ili bilo koga velikog i moćnog je li on u standardu, ali nas bi trebalo biti”, poručio je on.

Hatidža Jahić, profesorica na Ekonomskom fakultetu u Sarajevu i urednica knjige, navela je da autorica vrlo sistematično i konzistentno dovodi u vezu teorijske koncepte i bosanskohercegovačku realnost u kontekstu fiskalnog i ustavnog okvira kada je riječ o javnom dugu.

Ona je naglasila da ovo istraživanje može biti primjenjivo i kod donosilaca odluka i kreatora politika, kao i da je BiH potreban institut koji će dati naučno utemeljene dokaze i analize koje bi trebale biti temelj za donošenje politika i reformi.

“Dobivanje stand-by aranžmana od Međunarodnog monetarnog fonda zahtijeva vrlo disciplinovan pristup od strane države, reforme koje očigledno nismo spremni poduzeti i onda idemo u drugom pravcu kada je riječ o zaduživanju, tako da bih ja možda prvu posebnost ove knjige istakla u tom pravcu”, kazala je Jahić.

Dug je pitanje nacionalne stabilnosti

Autorica knjige Jasmina Hurić je kazala da je fiskalna održivost jedne zemlje direktno zavisna od nivoa zaduženosti, zbog čega je ova dva termina potrebno posmatrati zajedno.

“Pitanje javne zaduženosti u savremenim globalnim okolnostima već izvjesno vrijeme prerasta iz fiskalnog i institucionalnog okvira u jedno kompleksno strateško pitanje koje utiče direktno na nacionalnu stabilnost, te se nameće kao pitanje od vitalnog interesa za svaku državu”, kazala je ona.

Hurić je dodala da posebno zabrinjava činjenica da se već duže vrijeme i razvijene ekonomije suočavaju sa ozbiljnim izazovima u ovoj oblasti, kao što su Japan i Italija.

“Važno je spomenuti kad je u pitanju Japan da je to pravi primjer zemlje kako se javni dug koristi isključivo u razvojne svrhe. Na taj način se u pogledu fiskalne ranjivosti brišu neke tradicionalne razlike između razvijenih i tržišta u razvoju, a odgovorno upravljanje dugom se u ovom slučaju nameće kao nužnost”, zaključila je ona.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.