Dok Vašington provodi opsežna smanjenja vojnih snaga širom Evrope, Turska koristi svoje rastuće tržište vojnog izvoza, vrijedno 10 milijardi dolara, kao i svoju značajnu vojnu moć kako bi popunila sigurnosni vakuum, pozicionirajući se kao neizostavan stub transatlantskog saveza.
S obzirom na to da je Vašington objavio planove za drastično smanjenje svog prisustva u Evropi – uključujući rezove od 30 posto kada je riječ o strateškim bombarderima i 50 posto kada su u pitanju mornarička plovila – Ankara je krenula u ofanzivu kako bi tu situaciju kapitalizirala na geopolitičkom i ekonomskom planu.
Ova strateška promjena bit će u centru pažnje na predstojećem NATO samitu u Ankari (7. i 8. jula), gdje će predsjednik Recep Tayyip Erdoğan ugostiti lidere država članica Saveza. Samit je pažljivo osmišljen kako bi američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, koji je već započeo povlačenje trupa i vojne opreme s kontinenta, predstavio konkretne ugovore i finansijske pokazatelje.
Izvan diplomatskih dvorana, velika izložba sistema za elektronsko ratovanje i municije stavit će u fokus procvat turske namjenske industrije, čiji izvoz sada dostiže vrijednost od 10 milijardi dolara. Turski vojni izvoz povećan je četiri puta od 2020. godine, vješto koristeći val evropskog naoružavanja potaknut ruskom agresijom na Ukrajinu.
Oko 56 posto tog izvora prošle je godine plasirano u SAD, Evropu i druge zapadne saveznike, što predstavlja potpunu strukturnu promjenu u odnosu na decenije diplomatskih nesuglasica iz prošlosti. Evropske vojske sve se više okreću turskoj opremi, koja je u potpunosti kompatibilna sa NATO standardima, kako bi nadomjestile američke kapacitete koji se povlače.
Isporuke uključuju oklopna vozila, školske avione i naoružane bespilotne letjelice. Među najznačajnijim primjerima su proizvođač dronova Baykar, koji osniva zajedničko preduzeće s italijanskom kompanijom Leonardo, te Turkish Aerospace Industries (TAI), koji je osigurao ugovor za isporuku 30 aviona Hurjet Španiji.
