Turska preuzima ulogu ključnog posrednika između Vašingtona i Brisela u NATO-u

Nedavni sporovi između SAD-a, NATO-a i evropskih saveznika opet su usmjerili pažnju na razvoj uloge Turske unutar Saveza. Stručnjaci ukazuju na napore Ankare da održi stratešku ravnotežu između Vašingtona i Brisela, posebno nakon što je predsjednik Recep Tayyip Erdogan naglasio očuvanje transatlantskih veza tokom razgovora s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom, uoči samita NATO-a koji će se u julu održati u Ankari.

- Dok pristup Trumpove administracije "Amerika na prvom mjestu", koji dovodi u pitanje transatlantske veze, stvara duboke strukturne pukotine unutar NATO-a, Turska se ističe kao jedan od rijetkih racionalnih aktera sposobnih da u ovom trenutku premoste jaz između polariziranih strana - izjavio je za Daily Sabah Tolga Sakman, predsjednik Centra za diplomatske poslove i političke studije (DIPAM).

U intervjuu za britanski Telegraph 1. aprila, američki predsjednik Donald Trump opisao je NATO kao "papirnog tigra" i sugerirao da je budućnost Vašingtona u Savezu "pod velikim znakom pitanja". Izražavajući frustraciju zbog, kako je naveo, nedostatka podrške saveznika u ratu pokrenutom protiv Irana, kazao je da razmatra povlačenje SAD-a iz NATO-a.

Ayhan Sari, docent na Tursko-njemačkom univerzitetu i stručnjak za sigurnosnu i vanjsku politiku u Turskoj istraživačkoj fondaciji (TAV), također je izjavio da bi se, "ako SAD odustanu od svoje vodeće uloge u NATO-u, akter poput Turske mogao pojaviti kako bi popunio dio te praznine". On tvrdi da, ako SAD pod Trumpom ili nekim budućim predsjednikom nastave provoditi ovakvu politiku, a Evropa se suoči s potencijalnim sigurnosnim ranjivostima, to je pitanje koje bi se moglo rješavati zajedno s Turskom.

Štaviše, na pitanje da li razmišlja o izlasku iz NATO-a, Trump je odgovorio: "Da, rekao bih da je to više od pukog preispitivanja. NATO me nikada nije impresionirao. Uvijek sam znao da su papirni tigar, a usput rečeno, Putin to također zna."

Ovi komentari su generalno protumačeni kao Trumpova dosad najoštrija kritika NATO-a.

Napominjući da se povlačenje SAD-a iz NATO-a ne čini realnim scenarijem zbog pravnih i institucionalnih ograničenja koja predsjednik Trump ne može nadjačati impulsivnim političkim odlukama, Sakman je primijetio da je "američka administracija već počela poduzimati korake koji bi mogli učiniti postupno slabljenje utjecaja Vašingtona unutar Saveza opipljivijim".

Predsjednik Turske Recep Tayyip Erdogan sastao se 22. aprila s generalnim sekretarom NATO-a Markom Rutteom kako bi razgovarali o pripremama za samit lidera NATO-a u Ankari, kao i o ključnim prioritetima Saveza te regionalnim i globalnim dešavanjima.

Tokom sastanka, Erdogan je istakao važnost očuvanja transatlantskih veza i poručio da održavanje te veze ostaje neophodno za Savez, navodi se u saopćenju turske Direkcije za komunikacije.

Erdogan je naglasio da Turska očekuje da evropski stub NATO-a preuzme veću odgovornost, te je potcrtao da isključivanje evropskih saveznika koji nisu članice Evropske unije iz odbrambenih inicijativa bloka ne bi služilo širem cilju kolektivne sigurnosti.

Također je dodao da Turska nastavlja širiti svoje kapacitete u odbrambenoj industriji, posebno u sistemima protivzračne odbrane, te da ima za cilj dodatno produbiti saradnju sa savezničkim zemljama u toj oblasti.

- Izjave predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana odražavaju ono što se može opisati kao šira vizija Turske za budućnost Saveza i njene napore u promicanju kohezije unutar NATO-a. Ostajući izvan manje vidljive političke konkurencije među saveznicima, Ankara je zahvaljujući svom specifičnom položaju u međunarodnom sistemu mogla slobodnije artikulirati regionalne, pa čak i globalne sigurnosne prioritete - smatra Sakman.

Dodao je da je takav stav naveo neke evropske zemlje da traže dublju odbrambenu i sigurnosnu saradnju s Turskom izvan institucionalnih okvira NATO-a i EU.

Erdogan je 20. maja telefonom razgovarao s Trumpom o bilateralnim odnosima Turske i SAD-a, kao i o regionalnim i globalnim dešavanjima.

Tokom razgovora, turski predsjednik je kazao da su pripreme za samit NATO-a u Ankari u toku, te je napomenuo da Turska ulaže sve napore kako bi osigurala uspjeh sastanka u svim aspektima.

- O mogućnosti da Turska preuzme širu stratešku ulogu sve se ozbiljnije raspravlja širom Evrope - primijetio je Sari.

U tom kontekstu, poboljšanje odnosa Turske s evropskim zemljama posljednjih godina, saradnja s Ankarom po pitanju Sirije, nevoljkost Evrope da se u potpunosti uskladi sa stavovima Grčke i kiparskih Grka o određenim pitanjima, te niz posjeta evropskih lidera, mogu se protumačiti kao dio ovog šireg trenda, smatra Sari.

- Doći će do transformacije. Ta transformacija bi mogla biti vrlo radikalna.

S druge strane, Sakman je ukazao i na odnos između turskog i američkog predsjednika, koji dijele najbliži odnos u Evropi, sugerirajući da Ankara ima značajan potencijal da posluži kao ključni posrednik i izgradi pomirljiv diplomatski okvir u strukturnim krizama između Vašingtona i Brisela.

Osvrćući se na turski put u NATO-u kroz godine, Sakman je ustvrdio da je "Turska 1952. godine, u kontekstu Hladnog rata, služila kao logistički kritična zemlja, ali uveliko ovisna o sigurnosti, koja je doprinijela zaštiti granica zapadnog bloka od sovjetske prijetnje".

Turska se pridružila NATO-u 18. februara 1952. godine. Savez je osnovan 1949. godine.

Tokom protekle 74 godine, koristeći svoj strateški položaj, Turska je nastavila davati ključni doprinos NATO-u kao prvi saveznik u regiji koji se direktno suočava s prijetnjama i rizicima, posebno u borbi protiv terorizma.

Među 32 saveznika, Turska je sedma po doprinosu budžetu Saveza. Očekuje se da će njen ukupni doprinos ove godine iznositi 300 miliona eura, a do 2030. godine porasti na 620 miliona eura.

- Međutim, danas, u svijetu oblikovanom multicentričnom dinamikom i asimetričnim prijetnjama, Turska se razvila u aktivnog proizvođača sigurnosti, sposobnog da razvija nezavisne strategije unutar svoje sfere utjecaja kroz svoje vojne kapacitete, napredak u odbrambenoj industriji i fleksibilnu diplomatiju, pozicionirajući se kao nezaobilazna regionalna sila - dodao je Sakman.

Turska ove godine obilježava 74. godišnjicu ulaska u NATO i raspolaže drugom najvećom vojskom u Savezu. Jedina je zemlja na "južnom krilu" NATO-a sa značajnom vojnom snagom i predstavlja kapiju prema Bliskom istoku i široj Aziji. Sigurnost Crnog mora također uveliko ovisi o Turskoj, posebno usred sukoba Rusije i Ukrajine, koji ugrožava pomorsku sigurnost.

Potpukovnik Matthias Boehnke, glasnogovornik Zajedničke komande NATO-a u Brunssumu, izjavio je da je Turska bila vodeći učesnik vježbe "Steadfast Dart 2026", koja je provedena u Njemačkoj i baltičkoj regiji.

- Turska je nacija koja daje najveći doprinos ovoj vježbi. Glavne snage i značajan dio jedinica dolaze iz Turske - rekao je Boehnke tokom dana za medije i visoke zvanice na poligonu za obuku Putlos na Baltičkom moru.

Vježba "Steadfast Dart 2026", najveća NATO vježba ove godine, testira brzo raspoređivanje i integraciju Savezničkih snaga za reagiranje (ARF). U vježbi, koja se održava od januara do marta 2026. godine, učestvuje oko 10.000 pripadnika iz 11 zemalja NATO-a.

Tursko ministarstvo odbrane objavilo je da je Turska učestvovala u ovoj sveobuhvatnoj NATO vježbi sa združenim snagama od 2.067 pripadnika i Pomorskom radnom grupom.

Turska će 7. i 8. jula po drugi put u više od dvije decenije biti domaćin samita lidera Saveza. Šefovi država i visoki zvaničnici zemalja članica okupit će se u Ankari.

Sari smatra da će predstojeći samit NATO-a imati poseban značaj, s obzirom na Trumpov snažan ekonomski pritisak ne samo na Kinu, već i na zapadni blok, posebno kroz carinsku politiku.

- Odluke koje budu donesene, sastanci lidera, Trumpovo pozicioniranje i reakcije evropskih država - sve će se to pomno pratiti. Činjenica da se samit održava u Turskoj i da se očekuje učešće na najvišem nivou dodatno povećava njegovu važnost - primijetio je.

Očekuje se da će događaju prisustvovati oko 6.000 učesnika. U turskoj prijestolnici u toku su pripreme za događaj na kojem će lideri Saveza vjerovatno raspravljati o svojoj budućnosti u vrijeme dok se sukobi šire svijetom, što ih prisiljava na povećanje izdvajanja za odbranu.

Američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker izjavio je da će ovaj skup označiti važan trenutak za Savez. Whitaker je također opisao Tursku kao uzornog saveznika.

- Turska je već prisutna u regiji, ulaže resurse i posjeduje potrebne kapacitete i bazu odbrambene industrije. To je zaista važan primjer saveznika. Moja poruka drugim saveznicima je da želim da Tursku smatraju uzornom savezničkom zemljom i da čine ono što je Turska činila u proteklih 70 godina otkako se pridružila Savezu - rekao je.

Također, Sakman je ukazao na to da ovaj sastanak dolazi 22 godine nakon samita u Istanbulu 2004. godine, te se održava u kritičnom trenutku kada se globalna sigurnosna slika preoblikuje zbog višestrukih izazova, uključujući rat između Rusije i Ukrajine i nestabilnost širom Bliskog istoka.

- Samit NATO-a koji će se održati u Ankari ima historijski značaj u smislu potvrđivanja strateške težine Turske unutar Saveza i isticanja njene uloge kao geopolitičkog čvorišta - zaključio je Sakman.