Trumpova ofanzivna politika prema Evropi i njen uticaj na BiH

Poslije povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću, međunarodna politika doživljava značajne turbulencije, a analitičari ističu da se SAD sve agresivnije ponašaju čak i prema tradicionalnim saveznicima. Historijski kontekst Lisica povezuje s Monroeovom doktrinom, kada su Sjedinjene Američke Države fokusirale svoj uticaj na zapadnu hemisferu, često beskompromisno prema drugim akterima zainteresiranim za to područje.

Lisica napominje da se slična dinamika sada ponavlja:

"Imaju priliku diktirati općenito tempo međunarodnih odnosa. Situacija oko Grenlanda je zanimljiva zbog toga što se dešava da SAD zadiru prava svojih dugogodišnjih saveznika, dovode u pitanje postojanje NATO saveza. Poslije dugo vremena sada SAD nastoje vršiti ogroman pritisak na partnere i ne dozvoljavaju kompromis oko pitanja koja su njima u fokusu. Grenland je ozbiljan test za evropske partnere."

Analitičar dalje podsjeća da su SAD historijski često diktirale tempo, dok su evropske države bile u podređenom položaju:

"SAD su uvijek bile spasilac Evrope. U ovom trenutku je primjetno da Evropa nije spremna da velika pitanja rješava samostalno, a to je pokazala i situacija u Ukrajini i ruska agresija, gdje bez američke pomoći Evropa nije bila spremna da se suoči sa situacijom. Zapravo cjelokupan ishod situacije u Ukrajini će zavisiti od američke volje. Evropa još nije spremna da kaže odlučno NE, što bi SAD pokazalo da je došlo vrijeme za redefiniranje odnosa. Sigurno je da Trump koristi dezorijentiranost Evrope i njeno očigledno nejedinstvo i da u svakom segmentu – od ekonomije do sigurnosti – nametne svoja pravila igre."

Lisica također upozorava na moguće posljedice po evropske države:

"Sada je pitanje da li će ovakva situacija možda gurnuti u zagrljaj Rusiji neke evropske zemlje poput Njemačke nakon što se završi Ukrajinska kriza. Njemačka je imala poprilično velike benefite od saradnje sa Rusijom. Njihova ekonomija se zasnivala na jeftinim ruskim energentima, a na kraju su po američkom diktatu sve to stavili po strani. Zauzvrat su dobili Ameriku koja sada cijelu Evropu drži u neizvjesnosti."

Posebnu pažnju Lisica posvećuje Bosni i Hercegovini i njenoj potrebi za diverzifikacijom vanjske politike:

"Što se tiče BiH, nama je bitno da imamo diverzifikaciju vanjske politike, da imamo više partnera sa kojima sarađujemo, ali i zbog energetske sigurnosti da realiziramo ovaj veliki projekat sa SAD-om jer to i jeste Trumpova vanjska politika da čak i u malim državama poput BiH dobije neku određenu koristi. U ovom slučaju i BiH bi to bilo korisno da se polako udaljava od ruskog energetskog monopola što je dobro."

Lisica podsjeća i na historijsko iskustvo SAD u BiH:

"Njemačka je međutim veliki partner BiH, pogotovo u ekonomskom smislu, a tamo imamo i brojnu dijasporu. Svaka veća turbulencija kod njih bi se reflektirala i u BiH. Mi znamo u kontekstu odnosa sa Evropom i SAD-om da nam je prošlost pokazala da su SAD sposobniji partner. To nam govori i ratno iskustvo kada se 1993. SAD aktivno uključuju u sukob pa imamo promjenu situacije u konačnici. Prvo Vašingtonski sporazum koji je redefinirao odnose između Bošnjaka i Hrvata, a kasnije i sam Dejton koji je zaustavio agresiju na BiH."

Zaključuje da je nepredvidivost Trumpove politike razlog za oprez:

"Neće doći baš do takve eskalacije da se udalje SAD i Evropa, ali mislim da mi moramo pratiti šta se događa i biti spremni za neke promjene i 'iskakanja' koja prate Trumpa. Niko ne može predvidjeti njegov sljedeći potez pa ne možemo ni mi!"