Dok je predsjednik Donald Trump tokom sastanka u Bijeloj kući ovog proljeća bijesnio zbog toga što druge članice NATO saveza nisu željele da se pridruže njegovoj vojnoj operaciji u Iranu, pala mu je na pamet jedna ideja.
Šta ako smanji američke snage u Evropi za trećinu, zapitao se, prema riječima dvije osobe upoznate sa razgovorom. Da li bi to poslalo takozvanim saveznicima pravu poruku?
Otprilike u vrijeme kada je Trump iznio ideju o povlačenju, Pentagon je naglo otkazao dva američka vojna raspoređivanja u Evropi i naredio povlačenje drugog osoblja sa kontinenta.
Sekretar odbrane Pit Hegset planirao je da na junskom sastanku NATO-a najavi još oštrija smanjenja koja bi mogla iznositi ukupno trećinu smanjenja koje je Tramp pomenuo, prema riječima dvije osobe upoznate sa tim pitanjem. Međutim, plan se promijenio nakon konsultacija sa drugim visokim zvaničnicima administracije, pa je Hegset umjesto toga predstavio šestomjesečnu reviziju američkih snaga u Evropi.
„To je revizija koju će neke zemlje pasti, a druge proći sa odličnim uspjehom“, upozorio je tada.
Dok se predsjednik ove nedjelje upućuje u Tursku na željno iščekivani samit NATO-a, njegov bijes — i njegove prijetnje — zatežu 77 godina stari savez. Nikada pretjerano entuzijastičan u obećavanju američke podrške za odbranu Evrope, Tramp je postao još skeptičniji u posljednjih 12 mjeseci, tvrdeći da najstariji američki saveznici nisu bili uz njega kada su mu bili potrebni nakon što je pokrenuo rat u Iranu.
On nikada nije eksplicitno isključio mogućnost pokušaja povlačenja iz NATO-a, i dosljedno dovodi u pitanje njegovu vrijednost za Sjedinjene Države, za koje tvrdi da finansiraju sigurnost Evrope.
Tramp je takođe prijetio zauzimanjem Grenlanda od jedne druge članice NATO-a, a pokazao je povremeno poštovanje prema ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu, za kojeg neki evropski zvaničnici strahuju da bi mogao planirati operacije na teritoriji NATO-a kao test odlučnosti saveza.
„Vrijeme je da naši saveznici preuzmu odgovornost“
To je stvorilo napetu atmosferu za samit ove nedjelje, kojem Trump kaže da prisustvuje nerado. Na sastanku sa generalnim sekretarom NATO-a Markom Ruteom prošlog mjeseca, rekao je da dolazi samo zato što ga u glavnom gradu Turske organizuje predsjednik Redžep Tajip Erdogan, kojeg smatra prijateljem. Izvor upoznat sa situacijom rekao je da je Trampu i njegovom timu privatno nagoviješteno da bi nedolazak na samit, uprkos razlozima američkog lidera, bio nepoštovanje prema Erdoganu.
„Ovaj samit u Ankari je zaista vrijeme da naši saveznici preuzmu odgovornost, i znam da je to ono što predsjednik Tramp očekuje“, rekao je Trampov ambasador pri NATO-u, Metju Vitaker.
Evropski lideri se nadaju da će napustiti sastanak u Ankari bez većeg incidenta, planirajući nova odbrambena obećanja kako bi ublažili Trampov bijes. Rute je takođe pokušao da izgladi nesuglasice tokom svoje posjete Bijeloj kući u junu.
Ali u zabrinutim privatnim razgovorima tokom protekle nedjelje, mnogi zvaničnici su rekli da nisu sigurni da li će samit proći glatko s obzirom na loše raspoloženje predsjednika. Predsjednik se iza zatvorenih vrata ljutito žalio na nedostatak podrške NATO-a, a ta retorika se prelila i u njegove javne izjave.
„Smiješno je da SAD nastavljaju ovim jednostranim putem kada odnos nije recipročan. Nisu bili tu za nas!!!“, napisao je Tramp na društvenim mrežama u danima uoči samita.
Evropski lideri su se usprotivili Trampovim kritikama, ističući da nisu konsultovani prije nego što je rat u Iranu počeo. Mnogi su obećali vojnu pomoć za ponovno otvaranje Hormuškog moreuza, iako su tenzije u ključnom plovnom putu usporile potpunu obnovu komercijalnog saobraćaja.
Visoki američki zvaničnici rekli su da će moreuz biti tema razgovora u Ankari, iako su izrazili skepticizam da evropske nacije imaju vojne sposobnosti da značajno doprinesu bilo kakvim naporima.
Trampov spor sa evropskim liderima nije omeo samit Grupe sedam (G7) u Francuskoj prošlog mjeseca. Umjesto toga, Tramp — ohrabren pozitivnim napretkom u pregovorima sa Iranom — djelovao je kao da se dobro slaže čak i sa kolegama koje je prethodnih mjeseci kritikovao.
Ali ubrzo nakon odlaska, obnovio je svađu sa italijanskom premijerkom Đorđom Meloni, za koju je tvrdio da ga je „molila“ za fotografiju. Ona ga je optužila za izmišljanje priče i, umjesto da pusti da tenzije splasnu, u nedjelju je sugerisao da mu treba „zabrana prilaska“ protiv nje. Jedan američki zvaničnik je rekao da zategnuta dinamika između dvoje nekada prijateljskih lidera dodaje još jedan sloj neizvjesnosti samitu.
