Oko 100.000 američkih vojnika trenutno je raspoređeno u Evropi.
Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Trump planira povući oko 20.000 američkih vojnika iz Evrope, navodi vodeća italijanska novinska agencija.
Evropski diplomatski izvor rekao je za ANSA-u da Trump, koji je u ponedjeljak stupio na dužnost za drugi mandat, želi smanjiti američki kontingent u Evropi za oko 20 posto i planira tražiti "finansijski doprinos" za održavanje preostalih trupa.
Newsweek je kontaktirao Bijelu kuću za komentar.
Ova vijest će vjerovatno zabrinuti saveznike Vašingtona iz NATO-a u Evropi u trenutku kada su odnosi Rusije sa Zapadom na najnižoj tački od Hladnog rata. Ruski zvaničnici su u više navrata insinuirali da bi Moskva mogla orkestrirati napade na članice NATO vojnog saveza, kao odgovor na njihovu podršku Ukrajini tokom cijelog rata.
Oko 100.000 američkih vojnika trenutno je raspoređeno u Evropi.
Diplomatski izvor je rekao da Trump želi da druge zemlje članice NATO-a plate jer američke trupe tamo predstavljaju "odvraćanje" tako da troškove koji nastaju ne bi trebali "snositi samo američki porezni obveznici".
Trump se dugo zalagao da članovi vojnog saveza povećaju potrošnju za odbranu na 5 posto svog bruto domaćeg proizvoda – u odnosu na cilj od 2 posto postavljen u 2014. koji većina država članica, uključujući SAD, još uvijek ne ispunjavaju.
"Mislim da bi NATO trebao imati 5 posto", rekao je on 7. januara o cilju NATO-a za odbranu. "Svi oni to mogu priuštiti, ali bi trebali biti na 5 posto, a ne na 2 posto", poručio je.
Poljski premijer Donald Tusk jedan je od rijetkih saveznika koji pozdravlja povećanje ciljanih doprinosa za odbranu. On je rekao da bi članice NATO-a u Evropi trebale pozdraviti Trumpov ponovni poziv da se troše više na odbranu, rekavši da Rusija predstavlja egzistencijalnu prijetnju sigurnosti EU.
"Ne trebamo biti iritirani. Ne trebamo biti zgroženi", rekao je Tusk zastupnicima Evropskog parlamenta, prenio je Reuters. "Neki misle da je to ekstravagantno ili je brutalno ili zlonamjerno upozorenje.
Samo saveznik može poželjeti da drugi saveznik postane jači. To ne bi rekao protivnik Evrope. Želio bih da vam kažem da je ovo vrijeme kada Evropa ne može sebi priuštiti da štedi na sigurnosti", smatra Tusk.
Evropski diplomatski izvor rekao je ANSA-i:
"Štaviše, za one koji ostaju, želi finansijski doprinos evropskih zemalja jer su ti vojnici odvraćajući faktor, a troškove ne mogu snositi samo američki poreski obveznici".
Nicolas Pascual de la Parte, bivši španski ambasador pri NATO-u, izjavio je u četvrtak za ABC News:
"Istina je da potrošnja na odbranu nije popularna u evropskim zemljama, bilo da se radi o Španiji ili drugoj evropskoj zemlji. Navikli smo nakon Drugog svjetskog rata da delegiramo našu obranu Sjedinjenim Američkim Državama kroz njihov vojni kišobran, a posebno njihov nuklearni kišobran. Istina je da moramo potrošiti više", istakao je.
Bivši finski predsjednik Sauli Niinisto rekao je na konferenciji o odbrani koju je u četvrtak u Londonu održao britanski trust mozgova Chatham House, kojoj je prisustvovao Newsweek : "Ovdje u Evropi, imamo samo jedan problem, a to je da nam nedostaje naoružanje i trupe. Treba nam finansiranje. Čuli smo predsjednik Trump kaže da, pa, 2 procenta bi trebalo da bude 5 posto—biće više od 2 posto, to je moje očekivanje za budućnost.
Ali treba proučiti i šta dobijamo sa tih 2 posto, koliko se to efikasno koristi, jer je statistika prilično loša, na način da ako uporedite količinu naoružanja u Evropi 90-ih godina kada je završio Hladni rat i u sadašnjoj situaciji – otkrit ćete da postoji ogroman kolaps u brojkama tenkova, boraca, bilo čega – ogroman – iako je novac utrošen.
U međuvremenu, postoji mnogo pitanja o ulozi SAD-a sa predsjednikom Trumpom. Ne vjerujem da treba da se plašimo da NATO nekako nestaje, ali treba da budemo spremni da shvatimo da bi u nekoj fazi moglo biti moguće da ... SAD smanjuju svoje prisustvo u Evropi, onda postoji dodatni teret za evropske članice NATO-a da popune svaku prazninu koja je ostala u NATO strukturama".
Očekuje se da će NATO na samitu u junu u Hagu pristati na veću potrošnju za odbranu.
