Trump postaje teret evropskoj desnici: Saveznici američkog predsjednika sve oprezniji pred izbore

Redakcija Mostar

Podrška Donalda Trumpa više ne donosi političke poene kao ranije, a desničarski lideri širom Evrope strahuju da bi ih povezanost s njim mogla koštati glasova na predstojećim izborima.

Godinama su evropski populistički i nacionalistički lideri podršku američkog predsjednika Donalda Trumpa predstavljali kao potvrdu da njihove političke ideje imaju međunarodni značaj. Međutim, kako se približava izborna godina u nekoliko ključnih evropskih država, među kojima su Italija, Francuska i Poljska, sve više političara s desnice preispituje koliko im takvo savezništvo zapravo koristi.

Trumpov ugled u Evropi posljednjih mjeseci značajno je oslabljen. Njegovi trgovinski sukobi s evropskim partnerima, prijetnje vezane za Grenland, kao i vojna intervencija protiv Irana koja je dovela do rasta cijena energenata, izazvali su nezadovoljstvo i među biračima koji su ranije bili naklonjeni konzervativnim i nacionalističkim opcijama.

Politički analitičari smatraju da je podrška iz Vašingtona za mnoge evropske desničarske stranke postala više problem nego prednost. Umjesto da privuče nove glasače, povezanost s Trumpom sada može odbiti umjerene birače i pružiti dodatno oružje političkim protivnicima.

Jedan od najupečatljivijih primjera dolazi iz Italije. Premijerka Giorgia Meloni dugo je važila za najbližeg Trumpovog saveznika među evropskim liderima. Međutim, nakon što je američki predsjednik javno izjavio da ga je Meloni navodno molila za zajedničko fotografisanje tokom samita G7, italijanska premijerka odgovorila je neuobičajeno oštro.

Reagujući na Trumpove tvrdnje da joj popularnost opada, Meloni je poručila da joj prijateljstvo s njim nije pomoglo u političkom smislu te da bi se američki predsjednik trebao baviti vlastitom popularnošću.

Sličan zaokret vidljiv je i u Francuskoj. Jordan Bardella, lider krajnje desnog Nacionalnog okupljanja i jedan od glavnih kandidata za predsjedničke izbore, posljednjih sedmica otvoreno se distancirao od Trumpa. U nedavnom intervjuu opisao je ponašanje američkog predsjednika kao nepredvidivo i odbacio njegovu političku podršku.

Istraživanja javnog mnijenja pokazuju da ni među biračima evropske desnice Trump više nema status kakav je nekada uživao. Anketa provedena početkom godine u sedam država Evropske unije pokazala je da samo manjina pristalica vodećih desničarskih stranaka smatra Trumpa „prijateljem Evrope“. Takav stav dijeli manje od četvrtine birača italijanske Braće Italije, francuskog Nacionalnog okupljanja i njemačke Alternative za Njemačku.

Dodatna istraživanja pokazuju da značajan dio birača evropske desnice više ne smatra ni Sjedinjene Američke Države pouzdanim saveznikom, što predstavlja ozbiljan izazov za političare koji su godinama gradili bliske veze s republikanskim predsjednikom.

Posebno neugodna situacija nastala je za američku administraciju jer upravo oni političari kojima je Vašington posljednjih godina pružao podršku sada pokušavaju smanjiti vidljivost tih odnosa.

Bijela kuća je u svojoj strategiji nacionalne sigurnosti prošle godine pozdravila rast utjecaja „patriotskih evropskih stranaka“, a brojni visoki američki zvaničnici javno su podržavali nacionalističke pokrete širom kontinenta. Među njima je bio i potpredsjednik JD Vance, koji je tokom kampanje u Mađarskoj otvoreno podržao tadašnjeg premijera Viktora Orbána.

Međutim, nakon što je Orbán izgubio vlast poslije šesnaest godina na čelu države, mnogi evropski desničari počeli su se pitati može li bliskost s Trumpom postati politički rizik.

Promjena raspoloženja posebno je vidljiva u Italiji i Njemačkoj, zemljama u kojima je krajnja desnica tradicionalno pokazivala simpatije prema američkom predsjedniku. Meloni je među prvim evropskim liderima čestitala Trumpu pobjedu na izborima 2024. godine i pokušala se nametnuti kao posrednik između Evrope i Vašingtona tokom trgovinskih sporova.

Njihov odnos u početku je djelovao izuzetno blisko. Trump je Meloni tokom sastanka u Bijeloj kući nazivao posebnom osobom, ali su se odnosi kasnije pogoršali, posebno nakon što je Italija odbila omogućiti američkim vojnim avionima korištenje svojih baza tokom sukoba s Iranom.

U Njemačkoj je nepovjerenje prema Trumpu dodatno poraslo nakon iranske krize. Lideri Alternative za Njemačku čak su pozvali stranačke zvaničnike da smanje putovanja u SAD uoči važnih regionalnih izbora.

Ipak, nisu svi evropski desničari spremni na distanciranje od Vašingtona. U Poljskoj stranka Pravo i pravda i dalje njeguje bliske veze s Trumpom. Predsjednik Karol Nawrocki, kojeg podržava ta politička opcija, nastoji svoje kontakte s američkim predsjednikom iskoristiti kao političku prednost u sukobu s premijerom Donaldom Tuskom.

Poljski politički analitičari smatraju da je za Pravo i pravdu korisnije održavati dobre odnose s Trumpom nego ih prekidati, prije svega zbog snažne vojne saradnje između dvije države i velikog prisustva američkih vojnika na poljskoj teritoriji.

Istraživanja pokazuju da upravo u Poljskoj najveći broj građana među ispitanim državama Evropske unije smatra da je Trump prijatelj Evrope, iako ni tamo takvo mišljenje ne dijeli većina stanovništva.

Kako se približavaju izbori u nekoliko ključnih evropskih država, sve je jasnije da će odnos prema Trumpu postati jedno od važnih političkih pitanja. Dok su nekada fotografije s američkim predsjednikom predstavljale vrijedan politički kapital, danas mnogi evropski lideri procjenjuju da bi ih takva bliskost mogla skupo koštati na biračkim mjestima.


(Politico.eu)


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.