Zajedno, bijelci čine oko sedam posto južnoafričke populacije od 62 miliona.
Grupe koje predstavljaju dio bijele manjine u Južnoafričkoj Republici odgovorile su u subotu na plan predsjednika Donalda Trumpa da im ponudi status izbjeglica i preseljenje u Sjedinjene Američke Države rekavši: Hvala, ali ne hvala.
Plan je detaljno opisan u izvršnoj naredbi koju je Trump potpisao u petak kojom je obustavljena sva pomoć i finansijska pomoć Južnoafričkoj Republici kao kazna za, kako je Trumpova administracija rekla, "kršenje prava" od strane vlade protiv nekih njenih bijelih građana.
Trumpova administracija optužila je južnoafričku vladu da je dopustila nasilne napade na bijele afrikanerske poljoprivrednike i uvela zakon o izvlaštenju zemlje koji joj omogućuje "oduzimanje poljoprivredne imovine etničkih manjina Afrikanera bez naknade".
Južnoafrička vlada zanijekala je postojanje bilo kakvih usklađenih napada na bijele poljoprivrednike i rekla da je Trumpov opis novog zakona o zemljištu pun dezinformacija i iskrivljavanja.
Afrikaneri potječu uglavnom od nizozemskih, ali i francuskih i njemačkih kolonijalnih doseljenika koji su prvi stigli u Južnu Afriku prije više od 300 godina. Govore afrikaans, jezik izveden iz nizozemskog koji se razvio u Južnoj Africi, i razlikuju se od drugih bijelih Južnoafrikanaca koji potječu iz Britanaca ili drugih zemalja.
Zajedno, bijelci čine oko sedam posto južnoafričke populacije od 62 miliona.
U subotu su dvije najistaknutije grupe koje predstavljaju Afrikanere rekle da neće prihvatiti Trumpovu ponudu preseljenja u SAD.
"Naši članovi rade ovdje i žele ostati ovdje, i oni će ostati. Posvećeni smo izgradnji budućnosti ovdje. Ne idemo nigdje", rekao je Dirk Hermann, izvršni direktor afričkog sindikata Solidarity, koji kaže da predstavlja oko 2 miliona ljudi.
Na istoj konferenciji Kallie Kriel, izvršna direktorica afrikanerske lobističke grupe AfriForum, rekla je: "Moramo kategorički izjaviti: Ne želimo se preseliti drugamo".
Trumpov potez da sankcioniše Južnu Afriku, ključnog trgovačkog partnera SAD-a u Africi, došao je nakon što su on i njegov savjetnik, rođen u Južnoafričkoj Republici, Elon Musk optužili njeno crno vodstvo da ima antibjelački stav. No prikaz Afrikanera kao potlačene grupe koju treba spasiti iznenadio bi većinu Južnoafrikanaca.
"Ironično je da izvršna uredba predviđa izbjeglički status u SAD-u za grupu u Južnoafričkoj Republici koja je i dalje među ekonomski najpovlaštenijima", saopćilo je južnoafričko ministarstvo vanjskih poslova. Također je kritikovao vlastitu politiku Trumpove administracije, rekavši da je fokus na Afrikanere došao "dok su ranjivi ljudi u SAD-u iz drugih dijelova svijeta deportirani i uskraćen im je azil unatoč stvarnim poteškoćama".
Postojala je "kampanja dezinformacija i propagande" usmjerena na Južnoafričku Republiku, reklo je ministarstvo.
"Južnoafrička Republika je ustavna demokratija. Cijenimo sve Južnoafrikance, crnce i bijelce. Tvrdnja da su Afrikaneri suočeni s proizvoljnom oskudicom i stoga moraju pobjeći iz zemlje svog rođenja je tvrdnja lišena svake istine", rekao je glasnogovornik južnoafričkog predsjednika Cyrila Ramaphose.
Bijelci u Južnoafričkoj Republici još uvijek općenito imaju puno bolji životni standard od crnaca više od 30 godina nakon završetka sistema apartheida vladavine bijele manjine 1994. Unatoč tome što su mala manjina, bijelci posjeduju oko 70 posto privatnog poljoprivrednog zemljišta u državi. Studija Južnoafričke komisije za ljudska prava iz 2021. kaže da 1 posto bijelaca živi u siromaštvu u usporedbi sa 64 posto crnaca.
Sithabile Ngidi, trgovac na tržnici u Johannesburgu, rekla je da nije vidjela da se bijelci maltretiraju u Južnoj Africi.
“On (Trump) je zapravo trebao doći iz Amerike u Južnu Afriku da sam pokuša vidjeti što se događa, a ne samo vjerovati na riječ Elona Muska, koji nije dugo živio u ovoj zemlji, koji se čak i ne povezuje s Južnoafrikancima", rekao je Ngidi.
Trumpova akcija protiv Južne Afrike privukla je međunarodnu pozornost na osjećaj među nekim bijelim Južnoafrikancima da su diskriminirani kao oblik osvete za apartheid. Vođe aparthejdske vlade bili su Afrikaneri.
Solidarnost, AfriForum i drugi snažno se protive novom zakonu o izvlaštenju zemljišta, rekavši da će biti usmjeren na zemljište u vlasništvu bijelaca koji su godinama radili na razvoju tog zemljišta. Također kažu da jednako sporan zakon o jeziku koji je nedavno usvojen nastoji ukloniti ili ograničiti njihov afrikaans jezik u školama, dok su često kritizirali južnoafričku politiku afirmativne akcije u poslovanju koja promiče interese crnaca kao rasističke zakone.
"Ova vlada dopušta da određeni dio stanovništva bude meta", rekao je Kriel iz AfriForuma, koji je zahvalio Trumpu što je pokrenuo slučaj Afrikanera. Ali Kriel je rekao da su Afrikaneri posvećeni Južnoj Africi.
Južnoafrička vlada kaže da su zakoni koji su kritikovani usmjereni na tešku zadaću ispravljanja nepravdi kolonijalizma i zatim gotovo pola stoljeća apartheida, kada su crnci lišeni svoje zemlje i gotovo svih prava.
