Američka vojna baza Gvantanamo je korišćena za smeštaj zatvorenika iz američkog rata protiv terorizma.
Američki predsjednik Donald Trump izjavio je u srijedu da je naložio otvaranje pritvorskog centra u zalivu Gvantanamo na Kubi, za slanje do 30.000 migranata koji ilegalno žive u SAD i koji ne mogu biti deportovani u svoje matične zemlje.
Tramp je to objavio neposredno prike nego što je potpisao Zakon Lejken Rajli za pritvaranje imigranata koji su počinili krivično djelo, što je prvi zakon koji je donela njegova nova administracija.
"Poslaćemo ih u Gvantanamo", rekao je Tramp u Beloj kući, ne iznoseći detalje.
Američka vojna baza Gvantanamo je korišćena za smeštaj zatvorenika iz američkog rata protiv terorizma.
Tramp je Zakon Lejken Rajli opisao kao "značajan zakon" i "ogromnu počast" ubijenoj studentkinji u Džordžiji po kojoj je i dobio ime. Zakon nalaže da ljudi u SAD koji su nezakonito optuženi za krađu i nasilna dela budu pritvoreni i potencijalno deportovani, čak i prije osude.
Dvadesetdvogodišnju Lejken Rajli (laken Riley) je ubio, kada je izašla na trčanje u februaru 2024, državljanin Venecuele Hose Antonio Ibara (Jose Antonio Ibarra) koji je ilegalno boravio u SAD. Ibara je proglašen krivim u novembru i osuđen na doživotnu kaznu zatvora.
Tramp je rekao da će potpisati izvršnu naredbu kojom se Pentagonu i Ministarstvu za unutrašnju bezbjednost nalaže da "počnu da pripremaju objekat za migrante od 30.000 ljudi u zalivu Gvantanamo".
On je rekao da će se time "odmah udvostručiti" kapaciteti SAD za pritvaranje ilegalnih migranat, dok počinje suzbijanje imigracija koju je obećao na početku svog drugog mandata.
Navodeći da je Gvantanamo "mjesto iz kojeg se teško može izaći", Tramp je rekao da će mjere koje su najavljene u sredu "dovesti korak bliže iskorenjivanju pošasti migrantskog kriminala u našim zajednicama jednom zauvijek".
Zatvor Gvantanamo otvoren je poslije napada Al Kaide 11. septembra 2001. na SAD.
Korišćen je za držanje zatočenika, od kojih mnogi nikada nisu bili optuženi za krivično djelo, uhvaćenih tokom ratova u Avganistanu i Iraku i drugih potonjih operacija u ratu protiv terorizma.
Uslovi u tom zatvoru u istočnom djelu Kube, u kojem je na vrhuncu bilo oko 800 zatvorenika, sa svedočenjima o zlostavljanjima i mučenju zatvorenika izazivali su kritika u SAD i inostranstvu.
Bivši predsjednici iz redova demokrata Džo Bajden (Joe Biden) i Barak Obama (Barack) obećali su da će zatvoriti ustanovu, ali su obojica napustili funkcije dok je zatvor i dalje otvoren.
Prošlog septembra, Njujork tajms (The New York Times) je došao do vladinih dokumenata koji pokazuju da su SAD decenijama koristile vojnu bazu u zalivu Gvantanamo za zadržavanje migranata presretnutih na moru, ali u oblasti odvojenoj od one gde su držani optuženi za terorizam.
