Naime, što se tiče same primjene zakona, svi smo svjedoci da to ne ide baš onako kako smo očekivali, odnosno kako je to i sam zakon predvidio - ocijenio je predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović.
Primjena Zakona o zabrani negiranja genocida, koji je donesen 2021. godine, u praksi nema očekivane efekte.
Naime, što se tiče same primjene zakona, svi smo svjedoci da to ne ide baš onako kako smo očekivali, odnosno kako je to i sam zakon predvidio - ocijenio je predsjednik Udruženja žrtava i svjedoka genocida Murat Tahirović.
Tranzicijska (ne)pravda
Podsjetio je da je u odluci visokog predstavnika iz 2021. decidno navedeno iz kog razloga se donosi zakon.
Zakon je donesen u svrhu sprečavanja odnosno kažnjavanja osoba koje imaju itekako utjecaj u javnosti, koji imaju veliku političku podršku i koji na neki način mogu da dovedu i do ekstremnih slučajava, do sukoba, tako da zakon nije donesen zbog onih koji su do sada odgovarali. Mi na to ukazujemo već punih pet godina. Nema, nažalost, tu puno sluha od nadleženih, prije svega od Tužilaštva BiH. Kada će i hoće li uopšte doći do toga da se pokrene pitanje odgovornosti onih koji su najodgovorniji, zbog kojih je zakon i donesen, to ćemo da vidimo u nekom narednom periodu - kazao je Tahirović.
U susret obilježavanju 31. godišnjice genocida u Srebrenici, Tahirović je govorio i o pitanju kulture sjećanja i tranzicijskoj pravdi, ocijenivši da je tranzicijska pravda "zapela, nažalost, u šovinističkom fašističkom nastojanju pojedinih političkih lidera da sebi priskrbe glasove".
Smatra da je kultura sjećanja u BiH ostala na nivou nevladinog sektora.
Apsolutno ne postoji niti državni interes niti pokušaj da se to podigne na jedan viši nivo i to je nažalost naša stvarnost. Sama činjenica da nemamo institucije koje su spremne to da rade nas je dovela u poziciju u kojoj jesmo - smatra Tahirović.
Govoreći o značaju Rezolucije o genocidu u Srebrenici, dvije godine nakon njenog izglasavanja u UN-u i kojom je 11. juli proglašen Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, Tahirović je mišljenja da je ona dala svoj efekat.
Ona je postigla popularnost, odnosno dostigla je nivo da više od 190 zemlja - članica UN-a znaju za genocid u Srebrenici. Svih 190 zemalja će na ovaj ili onaj način obilježiti 11. juli - kaže Tahirović.
Komemoracija i ukop
U samom sjedištu UN-a u Njujorku, 11. juli će biti obilježen na način da će biti i predstavnici udruženja žrtava i Memorijalnog centra i bh. institucije, kao i predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović.
Tako da u suštini taj efekat koji je dala Rezolucija - izvan teritorije BiH tu imamo poprilično dobre rezultate. Međutim unutar BiH je očito da i oni koji trebaju da nešto urade i imaju odgovornost prema narodu koji je doživio i preživio genocid, bojim se da niti znaju niti žele puno naučiti iz onoga što imaju - a to su prije svega presude međunarodnih sudova, rezolucije EU i UN-a. Ima se iz čega učiti, ima puno toga što se treba primijeniti u BiH, i mislim da bi to trebao biti neki urnek za daljne dogovore, razgovore, pregovore i nastavak života na ovim prostorima - kazao je Feni Tahirović.
Ove godine 11. jula bit će obilježena 31. godišnjica genocida u Srebrenici.
Centralni događaj tradicionalno je komemoracija i ukop identificiranih žrtava u Memorijalnom centru Srebrenica - Potočari. Zvaničan program i ove godine uključuje višednevne aktivnosti i memorijalne marševe širom regije. Obilježavanje 31. godišnjice prati se i obilježava kroz brojne lokalne i međunarodne aktivnosti.
