Građani Ukrajine žele pregovore s Rusijom, ali u isto vrijeme žele osloboditi svoju teritoriju – i ne vide problem s odbijanjem vojne službe. Paradoksalni stavovi izraz su frustracije, smatraju stručnjaci.
U Ukrajini se sve više govori o mirovnim pregovorima s Rusijom, piše Deutsche Welle. Predsjednik Volodimir Zelenski u prošlosti je odbijao razgovore s aktualnim ruskim vodstvom te je čak izdao dekret prema kojem su razgovori s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom potpuno isključeni. No očito se situacija mijenja. Zelenski sada vjeruje da bi ruski predstavnici trebali biti prisutni na drugom "mirovnom samitu" koji Ukrajina planira održati u novembru.
Istovremeno, 44 posto Ukrajinaca u područjima iza linije fronta smatra da je vrijeme za početak službenih pregovora između Kijeva i Moskve, 35 posto ih je protiv, a 21 posto je neodlučno. To su rezultati ankete koju je proveo ukrajinski Istraživački centar Razumkov po narudžbi internetskog portala ZN.UA od 20. do 28. juna 2024. godine.
No prema tom ispitivanju javnog mnijenja Ukrajinci su kategorički protiv toga da Kijev ispuni nedavne Putinove uslove za okončanje rata. Gotovo 83 posto ispitanika odbacuje povlačenje ukrajinskih trupa iz dijelova regija Donjecka, Luganska, Hersona i Zaporožja koji nisu pod kontrolom Moskve. Oko 84 posto ispitanika je protiv ustupanja ovih teritorija Rusiji. Osim toga, 77 posto je protiv ukidanja svih zapadnih sankcija Rusiji.
Na pitanje koji je minimalni uslov za sklapanje mirovnog sporazuma s Rusijom, više od 51 posto je reklo da Ukrajina mora biti oslobođena od ruskih okupacijskih snaga u granicama iz 1991. Iako većina Ukrajinaca želi povratak u te granice, svaki drugi Ukrajinac (46 posto) smatra da nije sramota odbiti vojnu službu. Samo 29 posto ih o tome ima suprotno mišljenje, a 25 posto je neodlučno.
"To pokazuje frustraciju stanovništva. Ljudi ne znaju kakve perspektive oni i sama zemlja imaju u uslovima rata. Upravo to signaliziraju takvi paradoksalni odgovori društva", rekao je za DW Oleh Saakjan, politolog i suosnivač "Nacionalne platforme za stabilnost i koheziju".
Velika spremnost na pregovore o miru, smatra on, pokazuje da su dosadašnji napori u mobiliziranju stanovništva i stvaranju jedinstva iscrpljeni jer su bili usmjereni na kratki rat: "Upali smo u dugi rat, a ni vlasti ni elite nisu ljudima ponudile viziju kako bi trebali živjeti u Ukrajini u uslovima stalnog rata ili u opasnosti od rata."
