Sve više se priča o članstvu Kanade u Evropskoj uniji: Koliko je to zapravo moguće

I sve to prije nego što dođemo do posebnog statusa Kipra, koji je punopravna članica Evropske unije, iako bi ga geografi smjestili u zapadnu Aziju, bez obzira na njegovu kulturnu i političku evropsku pripadnost.

Suštinski, evropska država ne mora, s geografskog aspekta, biti unutar Evrope ili čak njen dio. Izgleda da je "biti evropski" više stvar identiteta nego geografije.

Za razliku od Kipra, Kanada se ne identifikuje ni kulturno ni politički kao evropska zemlja. Ona pripada Sjevernoj Americi, baš kao i Sjedinjene Američke Države i Meksiko. Bilo bi vrlo teško uvjerljivo tvrditi da je Kanada evropska država, a ne sjevernoamerička.

Međutim, ako bi Kanada formalno podnijela zahtjev, pitanje bi postalo kako bi Evropska unija odgovorila. Kada je Maroko istraživao mogućnost pridruživanja EEZ-u, tadašnji medijski izvještaji navode da je odbijen jer nije bio evropski, iako možda ne postoji formalni dokument koji bi to eksplicitno potvrdio (ili barem nije javan).

Takav prigovor, međutim, nije spriječio Tursku – čiji je veći dio teritorije izvan Evrope – da daleko odmakne u svom procesu pridruživanja prije nego što su pregovori iz drugih razloga propali.

Pravi odgovor nije pravni, već politički. Ako bi Kanada zaista željela pristupiti, i ako bi države članice i evropske institucije to podržale, našao bi se način. Definicija "evropske države" mogla bi se prilagoditi.

Političko a ne pravno pitanje

A ako bi postojale pravne prepreke u formulaciji člana 49 i osjećaj da se mora slijediti stroga procedura, EU ugovori bi mogli biti izmijenjeni u skladu s tim. Uostalom, ionako bi bio potreban pristupni ugovor – a dodatne i povezane promjene ugovora ne bi predstavljale nepremostivu prepreku.

Što znači da pravo pitanje nije pravne, već političke i ekonomske prirode. Da li bi Kanada ispunjavala "Kopenhaške kriterije" za pridruživanje, uključujući "efikasnu implementaciju pravila, standarda i politika koje čine pravnu stečevinu EU (acquis)" i poštovanje ciljeva političke, ekonomske i monetarne unije?

Da li bi Kanada zaista željela preurediti svoj politički i ekonomski sistem kako bi postala članica jedinstvenog tržišta i carinske unije, s potencijalnim usvajanjem eura i zajedničkim politikama u oblastima kao što su konkurencija i trgovina? Možda bi se i ti zahtjevi mogli fleksibilnije tumačiti, ali kandidatkinje za članstvo uvijek moraju usklađivati svoje zakone i politike s EU.

A geografija bi i dalje bila važna, kao i činjenica da je najvažniji trgovinski partner Kanade njen trenutno nestabilni i nepredvidivi južni susjed. Članstvo u trgovinskom bloku koji se nalazi s druge strane Atlantika moglo bi postati prepreka.

Članstvo u Evropskoj uniji moglo bi biti privlačna ideja za Kanađane koji žele izbjeći svoje trenutne probleme, ali bi donijelo ogromne praktične izazove za kanadsku politiku i ekonomiju. Pravna mogućnost bi, uz nekoliko izmjena ugovora, mogla postojati, ali to je sve.

Međutim, mogla bi se razviti entitet koji bi povezivao Evropsku uniju s Kanadom i drugim nečlanicama poput Ujedinjenog Kraljevstva, Norveške i Islanda – pa možda čak i Grenlandom – i koji bi mogao biti formaliziran. Ovo bi bilo izvan EU ugovora, ali bi upotpunjavalo evropski blok. I tada ne bi bilo važno da li se etiketa "Evropa" primjenjuje ili ne.