Dvije zemlje imaju dugu historiju napetih odnosa koji proizlaze iz japanske invazije na Kinu tokom Drugog svjetskog rata.
Japanski ministar odbrane odbacio je tvrdnje Pekinga da se njegova zemlja upušta u „novi militarizam“, uzvrativši kritikama na račun kineskog vojnog jačanja i nedostatka transparentnosti. Govoreći posljednjeg dana odbrambenog samita u Singapuru, Shinjiro Koizumi izjavio je da upravo Kina i njen „ogromni arsenal“ naoružanja predstavljaju „ozbiljan razlog za zabrinutost“ međunarodne zajednice. Njegove izjave spadaju među najoštrije koje su do sada stigle iz Tokija kao odgovor na učestale kineske kritike zbog jačanja japanske vojske pod premijerkom Sanae Takaichi, piše BBC.
Dvije zemlje imaju dugu historiju napetih odnosa koji proizlaze iz japanske invazije na Kinu tokom Drugog svjetskog rata. Prošle sedmice, dan prije početka samita, glasnogovornik kineskog Ministarstva odbrane Jiang Bin upozorio je da „sivi nosorog remilitariziranog Japana juri sve brže“ te pozvao međunarodnu zajednicu da „zajednički djeluje kako bi obuzdala japanski neomilitarizam“.
Japan kontinuirano povećava svoj budžet za odbranu, koji već 12 godina zaredom bilježi rekordni rast. Posljednji budžet, usvojen u decembru, iznosi više od 9 biliona jena (57 milijardi dolara), čime se zemlja približava cilju da za vojsku izdvaja 2 posto BDP-a. Japanska vlada ranije je naglašavala da ne teži ratu, već isključivo jačanju vlastite odbrane.
U svom obraćanju na sigurnosnom forumu Dijalog Shangri-La u nedjelju, Koizumi je rekao da je „sasvim prirodno“ da svaka država, uključujući Japan, modernizira svoje odbrambene kapacitete kako bi odgovorila na nove izazove i doprinijela očuvanju mira u regiji. Obećao je da će Japan djelovati „uz visok nivo transparentnosti“ i održavati stalan dijalog s drugim državama.
– U koju svrhu razvijamo te sposobnosti? Na osnovu kakvih procjena? Japan će nastaviti djelovati uz jasna objašnjenja međunarodnoj zajednici – poručio je.
Koizumi je odbacio tvrdnje da se Japan upušta u „novi militarizam“, ocijenivši da je to „daleko od istine“.
– Postoji država koja posjeduje ogroman arsenal nuklearnog oružja i strateških bombardera. Japan nema ništa od toga. Pa ipak, Japan se označava kao primjer „novog militarizma“. Zar to nije čudno? – upitao je, očito aludirajući na Kinu.
Nakon njegovog govora, predstavnik kineske vojske postavio je pitanje da li će se Japan izviniti Kini, Južnoj Koreji i žrtvama Drugog svjetskog rata u jugoistočnoj Aziji. Koizumi je izbjegao direktan odgovor i ponovo usmjerio pažnju na Kinu.
– Kina nastavlja povećavati svoje vojne izdatke velikom brzinom i ubrzano širi svoje vojne kapacitete u brojnim oblastima bez dovoljne transparentnosti. Kineska vanjska politika i vojne aktivnosti predstavljaju ozbiljan razlog za zabrinutost Japana i međunarodne zajednice – rekao je, dodajući da su „japanska vrata uvijek otvorena“ za komunikaciju s Kinom.
Pitanje japanskih izvinjenja za ratne zločine dugo je kamen spoticanja u odnosima dvije zemlje, a Kina je ranije pojedina izvinjenja ocjenjivala nedovoljnim. Koizumijev otac, Junichiro Koizumi, tokom svog mandata uputio je nekoliko izvinjenja.
Premijerka Takaichi poduzela je značajne korake ka jačanju japanske odbrane otkako je preuzela dužnost u oktobru 2025. godine. Uz povećani vojni budžet, Japan planira ulagati u nove projektile zemlja-brod, kao i bespilotne letjelice za djelovanje na kopnu i pod vodom.
Japan je također nedavno ublažio pravila koja mu omogućavaju prodaju smrtonosnog oružja drugim državama, što bi trebalo doprinijeti razvoju domaće vojne industrije. Do kraja godine planirana je i revizija ključnih sigurnosnih dokumenata. Takaichi se zalaže i za izmjene člana 9 japanskog ustava – pacifističke odredbe kojom se zemlja formalno odriče rata.
Napetosti između Japana i Kine dodatno su eskalirale u novembru, kada je Peking oštro reagirao na izjavu premijerke Takaichi da bi Japan mogao vojno odgovoriti ukoliko Kina napadne Tajvan.
Potezi japanske premijerke izazvali su duboke podjele i unutar samog Japana. Dok jedni podržavaju jačanje odbrane zbog potencijalnih prijetnji, prije svega iz Kine, drugi strahuju da bi takva politika mogla dodatno povećati regionalne tenzije.
U zemlji se vodi i intenzivna rasprava o tome napušta li Japan svoj poslijeratni pacifizam, koji predstavlja jedan od ključnih elemenata savremenog japanskog identiteta. Posljednjih mjeseci širom zemlje održani su antiratni protesti, od kojih su neki bili među najvećima u Japanu u posljednjih nekoliko decenija.
