Stanovi u Dubaiju bez provjere porijekla novca

politicki.ba

Istraživanje Detektora otkriva navode o gotovinskim i kripto-transakcijama, „sivoj zoni“ i sumnjivim modelima transfera iz Bosne i Hercegovine u UAE.


Kupovina stanova u Dubaiju bez ikakvih pitanja o porijeklu novca, uz mogućnost plaćanja gotovinom ili kriptovalutama, ponuđena je novinaru Detektora koji se predstavio lažnim identitetom kao zastupnik potencijalnih klijenata iz Bosne i Hercegovine. Ovo proizlazi iz istraživanja portala Detektor.ba, objavljenog 19. januara 2026. godine, autora Irvina Pekmeza.

Istraživanje, dostupno na linku https://detektor.ba/2026/01/19/na-sastanku-u-sarajevu-o-kupovini-stanova-u-dubaiju-kripto-kes-i-sumnjive-transakcije/, bazirano je na razgovorima koje je novinar vodio tokom više sastanaka u sjedištu kompanije Park Group Dubai na Baščaršiji u Sarajevu.

„Porijeklo novca nije potrebno“

Tokom sastanaka u oktobru i novembru 2025. godine, predstavnici kompanije su, prema navodima Detektora, tvrdili da kupci ne moraju dokazivati porijeklo sredstava.

„Nikakva papirologija nije potrebna. Porijekla novca nisu potrebna. Transfer se može obaviti bankom, web transferom, preko računa, kešom. Sve je moguće“, rečeno je novinaru Detektora.

Na sastancima je objašnjeno da je jedini uslov posjedovanje pasoša, dok se način plaćanja može „dogovarati“, uključujući i modele koji ne uključuju klasične bankarske tokove.

Novinar se predstavio kao osoba koja zastupa ruske migrante i državljane BiH zainteresovane za prebacivanje novca u Ujedinjene Arapske Emirate, a razgovaralo se o iznosima do 400.000 konvertibilnih maraka.

„Oko novca se ne mora brinuti“

Prema istraživanju Detektora, predstavnici Park Group Dubai su tvrdili da klijenti „ne trebaju razmišljati“ o tome da li je novac legalizovan.

„Ako novac nije legalizovan, ako je to keš, ne treba da razmišlja o tome. Naša je odgovornost kako će se to prebaciti“, navedeno je tokom sastanka.

Novinaru je objašnjeno da se novac faktički ne iznosi iz BiH, već da se ista suma „paralelno“ nalazi u Dubaiju i tamo uplaćuje investitoru, što upućuje na neformalni hawala model transfera, koji funkcioniše izvan bankarskog sistema.

„Oko novca se ne mora brinuti, novac neće izaći iz zemlje u novčanicama. U tome i jeste stvar posredništva“, rekao je sagovornik Detektora.

„Čišćenje para“

U jednom dijelu razgovora, kako navodi Detektor, ulaganje u nekretnine u Dubaiju opisano je kao način „čišćenja“ gotovine.

„Sistem je takav da nikoga ne pita odakle novac dolazi, zato je ljudima interesantno… ljudima koji imaju keša koji trebaju iskoristiti, očistiti“, rečeno je novinaru, uz napomenu da kompanija Park Group Dubai, prema njihovim tvrdnjama, to „ne radi direktno“.

Detektor navodi i da je tokom sastanaka spominjana mogućnost kupovine stanova kriptovalutama, uz tvrdnju da „nema limita“.

Stručnjaci: Riječ je o krivičnom djelu

Predsjednica Notarske komore Federacije BiH Nerminka Hamidović izjavila je za Detektor da je kupovina nekretnina gotovinom bez bankarske transakcije nezakonita.

„To je nelegalno. Svako gotovinsko plaćanje predstavlja krivično djelo“, kazala je Hamidović, naglasivši da se to posebno odnosi na iznose veće od 30.000 KM.

Ekonomista Željko Rička upozorio je da je hawala sistem „nedozvoljen i neregulisan“, te da predstavlja ozbiljan rizik za zloupotrebe i pranje novca.

„To je paralelni finansijski sistem koji je gotovo nemoguće pratiti“, naveo je Rička.

Odgovor kompanije: Sve negiraju

Nakon upita Detektora, iz Park Group Dubai su u pisanom odgovoru negirali navode iznesene na sastancima, tvrdeći da posluju u skladu sa zakonima BiH i UAE.

Naveli su da se sva plaćanja vrše isključivo putem escrow računa pod nadzorom vlasti u Dubaiju, te da „ne nude, ne facilitiraju niti učestvuju u alternativnim ili neformalnim metodama plaćanja“.

Također su odbacili tvrdnje da sugerišu „sivu zonu“, hawala modele ili prikrivanje identiteta kupaca.

Širi kontekst: upozorenja EU

Istraživanje Detektora dolazi u trenutku kada je Evropska unija u januaru 2026. godine upozorila BiH da bi mogla biti stavljena na „sivu listu“ FATF-a zbog nedovoljno efikasnog sistema za sprečavanje pranja novca.

Stručnjaci upozoravaju da bi takav razvoj događaja imao ozbiljne posljedice po bankarski sektor, investicije i međunarodni finansijski kredibilitet Bosne i Hercegovine.


Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.