Putin je vjerovatno nanjušio slabosti Zapada nakon niza primjera. NATO je ponižen prošle godine u Afganistanu, a Joe Biden je svu pažnju usmjerio na Kinu, a ne Evropu. Putinu treba jedna velika pobjeda kako bi učvrstio vlastiti položaj na domaćem terenu.
Napetosti na granici između Ukrajine i Rusije i potencijalni ratni sukob već je mjesecima, ako zanemarimo pandemiju, svjetska tema broj jedan. U moru informacija i dezinformacija kojima nas svakodnevno zasipaju zapadni i ruski mediji, mnogi su već zaboravili koje su to okolnosti koje su dovele do aktualne krize.
Simon Tisdall iz Guardiana pokušao je dati odgovore na pet ključnih pitanja koja barem malo rasvjetljavaju krizu koja bi mogla dovesti do međunarodnog sukoba.
Zašto Rusija prijeti invazijom na Ukrajinu?
Glasnogovornici ruske vlade svakodnevno odbacuju bilo kakve navode da spremaju invaziju na Ukrajinu. Isto je poručio i ruski predsjednik Vladimir Putin u razgovorima s francuskim predsjednikom Emmanuelom Macronom i američkim predsjednikom Joeom Bidenom. Kako piše Tindall, postoje dva problema u vezi ovih izjava. Prvo, teško da ćete naći ikoga u zapadnim vladama ko bi povjerovao u ove navode, a drugo: ako su Putinove namjere zbilja miroljubive, zašto je onda 130.000 ruskih vojnika raspoređeno duž ukrajinske granice. To, dakako, može biti i Putinov blef, no ko je spreman kladiti se na tako nešto?
Što pokreće Putina?
Postoje brojne teorije. Vjeruje se da Putin želi ponovno nametnuti rusku sferu utjecaja u istočnoj Evropi, posebno u bivšim sovjetskim republikama Estoniji, Latviji, Litvi, Bjelorusiji, Gruziji i Ukrajini. Naime, Putin je često oplakivao njihov gubitak nakon propasti Sovjetskog Saveza. Također, Putin se nada da će pokazati Zapadu (a i sunarodnjacima) kako je Rusija još uvijek supersila.
Zašto baš Ukrajina?
Putin se boji da bi se strateški važna Ukrajina mogla približiti Zapadu. Tu se prvenstveno misli na NATO. Također, protivi se i približavanju Kijeva Evropskoj uniji jer u Ukrajini vlada demokratija, što uključuje slobodu govora, slobodne medije i slobodne izbore. Rusija se teško može time pohvaliti, a ako bi Rusi slijedili ukrajinski primjer - teško da bi Putin dugo izdržao na vlasti. Također, Putin je nostalgični revizionist koji Ukrajinu smatra historijskim dijelom Rusije, a njezin gubitak simbolom ruskog poraza u Hladnom ratu.
Zašto baš sada?
Putin je vjerovatno nanjušio slabosti Zapada nakon niza primjera. NATO je ponižen prošle godine u Afganistanu, a Joe Biden je svu pažnju usmjerio na Kinu, a ne Evropu. Putinu treba jedna velika pobjeda kako bi učvrstio vlastiti položaj na domaćem terenu. Pogotovo nakon sankcija Zapada povezanih s napadom na Ukrajinu 2014. kada je anektirao Krim i preuzeo kontrolu nad regijom Donbas.
Koji su Putinovi zahtjevi?
Kako bi se okončala aktuelna kriza, Putin želi čvrste garancije NATO-a da neće nikad u svoje članstvo primiti Ukrajinu, kao ni Gruziju i Moldaviju. Također želi da se Sjevernoatlantski savez povuče iz Poljske, Rumunije i Bugarske, bivših članica Varšavskog pakta. Želi od Kijeva da službeno prizna autonomni status Donbasa, kao i da Ukrajina odustane potpuno od Krima (kao dio takozvanog sporazuma iz Minska). Želi ograničiti ili zaustaviti i raspoređivanje novih američkih projektila srednjeg dometa u istočnoj i južnoj Evropi. Također, želi i redizajnirati evropsku 'sigurnosnu arhitekturu', kako bi ponovno uspostavio utjecaj Rusije i proširio njezin geopolitički doseg. Na većinu tih zahtjeva, SAD kažu 'ne'. Otuda i sadašnja kriza, zaključuje Guardian, prenosi Jutarnji.hr.
