Američki predsjednik Donald Trump poručio je da će preuzeti kontrolu nad otokom Kharg, malim koraljnim otokom uz iransku obalu koji ima presudnu ulogu u izvozu iranske nafte.
Otok Kharg mali je koraljni otok uz obalu Irana preko kojeg se odvija oko 90 posto iranskog izvoza sirove nafte, što ga čini ključnim za ekonomiju te zemlje.
Američki predsjednik Donald Trump poručio je da će preuzeti kontrolu nad otokom Kharg, malim koraljnim otokom uz iransku obalu koji ima presudnu ulogu u izvozu iranske nafte.
„U ne tako dalekoj budućnosti preuzet ćemo otok Kharg i druge ključne tačke naftne infrastrukture te uspostaviti potpunu kontrolu nad njihovim tržištima nafte i plina“, napisao je Trump na društvenoj mreži Truth Social.
Ako bi Teheran izgubio kontrolu nad Khargom, iranski izvoz nafte ne bi potpuno stao, ali bi bio ozbiljno poremećen, što bi dodatno povećalo pritisak na iransku ekonomiju. Na otoku se nalaze neki od najvećih iranskih spremnika za naftu, završne tačke izvoznih naftovoda, terminali za ukrcaj nafte u dubokim vodama, kao i vojne i protivzračne odbrambene instalacije, prenosi Euronews.
Američka okupacija otoka mogla bi također vezati značajan dio kapaciteta Iranske revolucionarne garde.
Otok se nalazi oko 25 kilometara od iranske obale te bi predstavljao složenu, ali izvedivu operaciju za američku vojsku. Za uspjeh bi bilo potrebno neutralizirati otočne sisteme protivzračne odbrane, iskrcati snage te uspostaviti zaštitni odbrambeni pojas.
Položaj Kharga
Zadržavanje kontrole nad otokom bilo bi znatno teže jer se Kharg nalazi vrlo blizu obale, a Iran bi mogao kontinuirano izvoditi napade balističkim projektilima, dronovima, krstarećim raketama, brzim napadnim plovilima, borbenim roniteljima i specijalnim postrojbama.
Ako bi Iran pokušao potisnuti američke snage raketnim ili napadima dronovima, riskirao bi oštećenje vlastitih spremnika nafte, opreme za utovar, naftovoda i lučke infrastrukture.
Teheran bi umjesto toga mogao pokušati napasti američke opskrbne linije, ratne brodove, tankerski promet i američke vojne baze u regiji kako bi izvršio pritisak na Vašington.
Ipak, postoji važan protuargument. Ako bi iransko vodstvo zaključilo da je otok trajno izgubljen ili da američka prisutnost ugrožava opstanak režima, moglo bi razmotriti mogućnost da sam otok učini neupotrebljivim.
U krajnjem scenariju Teheran bi mogao žrtvovati cijeli otok ili njegov dio ako bi procijenio da bi time nanio nerazmjerno velike gubitke američkim snagama ili stvorio politički pritisak na Trumpovu administraciju.
Za Iran, otok Kharg nije samo vojni objekt nego i vitalna ekonomska imovina, a njegova budućnost mogla bi imati ključnu ulogu u određivanju daljnjeg toka rata.
