Sonja Biserko: Još uvijek postoji mnogo grobova koji nisu otkriveni, a koji ukazuju na masovnost zločina koje je počinila Srbija...

Redakcija Mostar

Kosovske vlasti su u nedjelju uhapsile osumnjičenog za ratne zločine u Zubinom Potoku nakon istrage koja je trajala dvije godine i hapšenja dvojice osumnjičenih, a vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti tvrdi da bi pronađeni posmrtni ostaci mogli pripadati grupi od 23 Albanca koji su nestali u tom području 1999. godine.

Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko izjavila je da još uvijek postoji mnogo neotkrivenih masovnih grobnica koje ukazuju na masovnost zločina koje je Srbija počinila na Kosovu, u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj.

„Još uvijek postoji mnogo grobnica koje nisu otkrivene, što ukazuje na masovnost zločina koje je Srbija počinila na Kosovu, ali i u Bosni i Hercegovini i Hrvatskoj. Stoga svako otkriće nove grobnice postavlja pitanje odgovornosti Srbije, koja se nikada nije suočila s ovim problemom uprkos činjenici da je Haški tribunal za Jugoslaviju osudio vojne i političke lidere Srbije, upravo zbog zločina na Kosovu“, rekla je Biserko nakon što je prošle sedmice na sjeveru Kosova otkrivena masovna grobnica u kojoj su pronađeni posmrtni ostaci osoba za koje se vjeruje da pripadaju kosovskim Albancima koji su nestali tokom rata.

Kosovske vlasti su u nedjelju uhapsile osumnjičenog za ratne zločine u Zubinom Potoku nakon istrage koja je trajala dvije godine i hapšenja dvojice osumnjičenih, a vršilac dužnosti premijera Kosova Albin Kurti tvrdi da bi pronađeni posmrtni ostaci mogli pripadati grupi od 23 Albanca koji su nestali u tom području 1999. godine.

Biserko je istakla da je teza da su Srbija i Srbi najveće žrtve široko prihvaćena u Srbiji, ne samo od političkih elita, već i od kulturnih, vjerskih i drugih, i svako ko svjedoči o odgovornosti Srbije prolazi kroz velike teškoće.

"Takav je slučaj osobe koju je uhapsila srpska služba sigurnosti, a radi se o čovjeku koji je pokazao gdje se nalazi grobnica u Zubinom Potoku. Imamo slučaj u Bosni i Hercegovini kada je jedan Srbin pokazao lokaciju masovne grobnice sa 1.000 žrtava u Tomašiću", rekla je Biserko.

Iako je rat na Kosovu, u kojem je poginulo više od 13.000 ljudi, završen prije gotovo tri decenije povlačenjem vojnih i policijskih snaga Savezne Republike Jugoslavije, predvođenih predsjednikom Slobodanom Miloševićem, sudbina više od 1.600 ljudi, uglavnom kosovskih Albanaca, koji se vode kao nestali, i dalje je neizvjesna.

Policijske i vojne snage Savezne Republike Jugoslavije povukle su se s Kosova nakon zračnih napada u kojima je učestvovalo 19 članica NATO-a i potpisivanja međunarodnog sporazuma u Kumanovu početkom juna 1999. godine.

Na vrhuncu sukoba u ovom ratu, registrovano je 862.979 albanskih izbjeglica protjeranih s tog područja, što je oko 43 posto ukupnog stanovništva Kosova.

Komentari

Ovaj članak nije moguće komentarisati.