Osuđeni predsjednik bosanskohercegovačkog entiteta Rs Milorad Dodik sastao na crnogorskom primorju sa bivšim američkim specijalnim izaslanikom za Balkan Richardom Grenelom, javili su podgorički mediji, prenose Vijesti.ba
Pored predsjednika Upravnog odbora Kenedi centra i neformalnog posrednika poslovnih interesa porodice Donalda Trampa u Srbiji i Albaniji, sastanku sa Dodikom u Herceg Novom prisustvovala je i neimenovana predstavnica Republikanske stranke u američkom Kongresu. Ko je organizovao pomenututi sastanak i što je predsjednik entiteta Rs tražio od jednog od najaktivnijih lobista predsjednika Srbije Aleksandra Vučića ostaje da se vidi.
Predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko vjeruje da Milorad Dodik na sve načine pokušava da spasi vlastitu “političku kožu”, te da koliko-toliko kontroliše po njega nepopravljivu političku štetu.
“Sa druge strane, ne samo Beograd, nego i oni koji podržavaju režim u Srbiji, ideju “srpskog sveta” i podjelu Bosne i Hercegovine, često citiraju ono što je predstavnik Stejt Departmenta izgovorio tokom nedavnog obilježavanja tri decenije Dejtonskog sporazuma. Naime, američki zvaničnik je tom prilikom rekao da taj dokument više nije rješenje i da bi trebalo tražiti novi konsenzualni dogovor unutar Bosne i Hercegovine. Ideju o bosanskohercegovačkom konsenzusu velikosrpski nacionalisti čitaju kao otvorenu mogućnost podjele Bosne i Hercegovine. Mislim da je Milorad Dodik na sastanak sa Richardom Grenelom otišao i sa idejom podjele BiH”, kaže Biserko za Vijesti.ba.
Prema njenim riječima, izjave i evropskih i američkih zvaničnika upravo su suprotne: Zapad, naime, Srbiju konstantno pritiska i primorava je da se drži Dejtonskog sporazuma, te da se angažuje na stabilizaciji Bosne i Hercegovine.
“Beograd ne može očekivati popuštanje u tom smislu, bez obzira na, kako to Vučićev režim voli da predstavi, uticajni lobi koji Srbija ima u SAD. Ne vidim da je bilo ko u ovom momentu spreman na to da mijenja status quo na Balkanu; tim prije što sam Balkan odavno nije u centru pažnje ne samo Zapada, nego i bilo koga u svijetu. Naročito ako uzmemo u obzir brojna otvorena žarišta i oko Evrope i na drugim lokacijama. Zapad interesuje bezbjednost Balkana i ključne poruke predstavnika i Amerike i EU upućene Beogradu odnose se prije svega na bezbjednost i stabilizaciju Bosne i Hercegovine”, kaže Biserko.
Zar predsjednik entiteta Rs trenutno nije imao važnijih tema za razgovor sa Grenelom od podjele Bosne i Hercegovine? Vlastita bezbjednost i budućnost, na primjer. Ne samo politička.
BISERKO: Naravno da je pitanje njegove bezbjednosti morala biti ključna tema. Međutim, Dodik je pod sankcijama SAD, koje nisu ukinute i ne vjerujem da Grenel ima moć da nešto promijeni u tom smislu. Dodik će vjerovatno sebi kupiti slobodu u BiH, ali je jasno da se njegova politička karijera neumitno bliži kraju. Ovo što gledamo epilog je jedne promašene politike, što ne znači da će se Dodik povući odmah sutra. Neće. To će trajati.
Dodikova politička sudbina direktno je povezana sa režimom u Beogradu. U tom se smislu može reći da je i politička karijera Aleksandra Vučića za zalasku. Naravno, ni taj kraj nećemo vidjeti sutra, ali mi na Balkanu smo navikli da slični procesi dugo traju. Posebno ako uzmemo u obzir dosta komplikovane političke prilike i u Bosni i Hercegovini i u samoj Srbiji.
Sa druge strane, Dodikov politički status odavno je vezan za pokušaj secesije u Bosni i Hercegovini: svih prethodnih godina, bila je to njegova glavna misija. Zato mislim da je i ta Dodikova opsesija morala biti tema njegovog razgovora sa Grenelom.
Gradonačelnik Banje Luke kaže da neće učestvovati na vanrednim izborima, Srpska demokratska stranka takođe. Koliko BIA utiče na političke prilike u regionu?
BISERKO: BIA je imala ključnu ulogu u obezbjeđivanju politike Beograda u regionu. Pogledajte Crnu Goru, na primjer. To su provjereni mehanizmi i kanali pomoću kojih Beograd kontroliše i destabilizuje politički život u susjednim državama. Ova destrukcija dugo traje, ali sada polako počinje proces distanciranja unutar samih institucij.
Kojih institucija?
BISERKO: Vučić gubi legitimitet i pojedine institucije na koje je do juče računao ili se već jasno distanciraju od njega ili je taj unutarinstitucionalni proces započeo. I strukture bliske Vučiću kreću istim putem. Bez obzira na političke biografije nekih od njih, otvaraju se pitanja dosadašnje dominantne uloge Aleksandra Vučića kao arbitra za sve. Primjer je Tužilaštvo, što je ključno za period koji je pred nama: upravo će Tužilaštvo biti institucija koja će uspostaviti novi pravni sistem i obezbijediti vladavinu prava.
Sličan proces odavno je vidljiv u entitetu RS. Tamošnja opozicija nije pokazivala naročitu želju da se žrtvuje za Dodika i nisam sigurna da će njihove buduće reakcije, uprkos pritiscima Beograda, ići u prilog bivšem entitetskom predsjedniku. Sa druge strane, manji bosanskohercegovački entitet je pred kolapsom i, da nema Srbije i finansijske pomoći Beograda, teško da bi ekonomski opstao. To je jedan od razloga zašto vlast, baš kao i opozicija u entitetu Rs, ne donosi autonomno bilo kakve političke odluke. Te su strukture dugo pod direktnom kontrolom Beograda i Moskve. Doduše, Rusija je sve više zaokupljena svojim problemima i mogućnošću postizanja dogovora sa Donaldom Trumpom, pa Bosna i Hercegovina i Srbija u ovom momentu nisu njen prioritet.
Ako Vučiću klizi vlast iz ruku, ako mu institucije otkazuju poslušnost, može li on u ovom momentu odigrati još jedan krug sa Zapadom i, u zamjenu za podršku, ponudi im Dodika i litijum?
BISERKO: Bez obzira na nedavno odluku Savjeta za nacionalnu bezbjednost Srbije da ne prizna odluku suda Bosne i Hercegovine, sudeći bar po njegovim postupcima, nisam sigurna da će Vučić baš ginuti u odbrani Milorada Dodika. Prije bih rekla da bi Dodik mogao biti jedan od žetona u njegovoj igri sa Zapadom. Jer Vučić se sada prvenstveno bori za svoju, ne za poziciju Milorada Dodika. Isto važi za Dodika: i on bije bitku prvenstveno za sebe.
Za Vučića bi u ovoj situaciji bilo najracionalnije da preda ono što se od njega očekivalo svih ovih godina, a što do sada, izgubivši ogromno vrijeme i Srbije i regiona, još nije uradio. To bi mogao biti jedini racionalan potez. Ako je dovoljno razborit, ako razumije proces koji je očito krenuo i koji je nezaustavljiv, Vučić će naći način da sebi olakša nadolazeći politički kraj.
