Tokom svoje posjete Ujedinjenim Arapskim Emiratima u februaru 2019., prve posjete pape Arapskom poluotoku, papa Franjo je ponudio sliku Crkve koja nastoji graditi mostove i produbljivati odnose s drugim religijama.
Papa Franjo je naznačio da će Crkvu voditi drugačije od svojih prethodnika odmah nakon svog izbora, kada je stao pred vjernike u jednostavnim bijelim haljinama. Skromnost mu je bila vodeći princip u životu, a on je odlučno odbacio pompu i luksuz. Kada je, nakon ostavke Benedikta XVI, preuzeo vlast nad Crkvom, bila je opterećena brojnim krizama, od otkrivanja seksualnog zlostavljanja djece od strane svećenika do finansijskih skandala.
Franjo je na početku svog pontifikata najavio reformu Rimske kurije, sjedišta Katoličke crkve s gotovo 3.000 zaposlenih, koju je završio 2023. Reorganizirao je dikasterije i donio revolucionarnu odluku da svaku vatikansku službu mogu voditi kršteni laici, prvenstveno muškarci i žene, koji su prethodno bili rezervirani za muškarce i žene. Tokom njegovog pontifikata, broj žena zaposlenih u Vatikanu značajno se povećao.
Poduzeo je transparentnost u finansijama Vatikana, smanjio plaće kardinalima
On se također osvrnuo na transparentnost finansija Vatikana nakon što je Vatikan u prošlosti bio kritikovan zbog kontroverznih finansijskih poslova i rasipanja novca vjernika. Uvođenje savremenih metoda u pogledu korištenja sredstava i postupanja sa donacijama naišlo je na rezerve u pojedinim dijelovima Kurije. U sklopu mjera štednje, naredio je i smanjenje plaća kardinalima i smanjio budžet za vatikanske medije.
Borba protiv seksualnog zlostavljanja djece
Franjino pontifikat obilježila je i odlučna borba protiv seksualnog zlostavljanja djece, koja godinama potresa Rimokatoličku crkvu. 2014. godine osnovao je komisiju za zaštitu djece. Prije nekog vremena priznao je da u kuriji još uvijek ima protivnika njegove borbe na ovim prostorima.
Neki konzervativni predstavnici u Crkvi snažno su se opirali progresivnim papinim potezima. Pokojni George Pell, bivši Franjin pouzdanik, navodno je podijelio memorandum svojim kolegama kardinalima 2022. u kojem je Franjin pontifikat nazvao katastrofom.
Konzervativni kardinali i nadbiskupi optužili su Franju da stvara zabunu ublažavanjem pravila o pitanjima kao što su istospolna orijentacija i ponovni brak nakon razvoda, te da se, između ostalog, previše fokusira na probleme poput klimatskih promjena i ekonomske nejednakosti.
Dozvoljen blagoslov istospolnih parova
Prema deklaraciji Fiducia supplicans koju je odobrio Franjo, Vatikan je dozvolio blagoslov "parova u neregularnim zajednicama", kao što su ponovo vjenčani parovi i istospolni parovi, pod uvjetom da se obavlja izvan liturgijskih ceremonija. Također su istakli da se blagoslovi za istospolne parove neće obavljati bilo kakvom odjećom, gestovima ili riječima koje se koriste na vjenčanju. Sveta Stolica je tada također upozorila da ne odobrava takve odnose svojim blagoslovom i da ne mijenja crkveno učenje o braku.
Ipak, odluka je izazvala bijes među nekim konzervativnim prelatima, posebno u Africi, gdje je homoseksualnost još uvijek ilegalna u mnogim zemljama. Gvinejski kardinal Robert Sarah, uticajni predstavnik konzervativnog tabora, osudio je to kao jeres.
Prijatelj sa ljudima različitih vera
Papina prva posjeta Arapskom poluostrvu i Iraku, njegovo prijateljstvo s rabinom Abrahamom Skorkom u Argentini i velikim imamom Al-Azhara Ahmedom Al-Tayyebom, česte posjete sinagogama, osude antisemitizma, zajedničke izjave s međuvjerskim liderima koji se zalažu za mir, harmoniju i suprotstavljanje religiji. Ovo je samo nekoliko primjera koji nam padaju na pamet kada pomislimo na nezaboravne trenutke međuvjerskog prijateljstva i dijaloga za vrijeme pape Franje. Tokom svoje posjete Ujedinjenim Arapskim Emiratima u februaru 2019., prve posjete pape Arapskom poluotoku, papa Franjo je ponudio sliku Crkve koja nastoji graditi mostove i produbljivati odnose s drugim religijama, piše Vatican News u njegovo sjećanje.
Posjetio zemlje koje nisu u centru pažnje
Tokom svog pontifikata, Franjo je posjetio gotovo 70 zemalja širom svijeta. Pritom je dao prioritet onima koji inače nisu u centru pažnje, poput Mjanmara, Mongolije, Iraka i Madagaskara, kao i ljudima sa margine društva. Imenovao je 163 kardinala iz 76 zemalja. Među njima je i argentinski nadbiskup slovenskih korijena Vinko Bokalić Iglič. Svoje prethodnike Jovana XXIII, Jovana Pavla II i druge proglasio je svecima. i Pavla IV, kao i Majke Tereze i salvadorskog nadbiskupa Oscara Romera, koji je ubijen 1980. godine. Proglasio je i prvu sveticu iz svoje rodne Argentine, Mariju Antoniju od Svetog Josipa, poznatu kao Mama Antula.
