U Bosni i Hercegovini postoji osam sigurnih kuća. Pet ih je u Federaciji BiH i tri u entitetu Rs.
Sigurne kuće nalaze se u Sarajevu, Mostaru, Tuzli, Bihaću, Zenici, Modriči, Banjoj Luci i Bijeljini. Sve sigurne kuće uspostavile su i njima upravljaju nevladine organizacije, piše Faktor.
Sigurnu kuću u Sarajevu osnovala je Fondacija lokalne demokratije još 2000. godine. Upravo ulaze u 26. godinu postojanja i djelovanja, a počev od 2000. godine, pa do kraja 2025. godine kroz Sigurnu kuću Fondacije lokalne demokratije prošlo je 2.569 korisnica/ka. U okviru Sigurne kuće u Sarajevu postoje tri vrste podrške za žrtve nasilja.
Sklonište za žene i djecu žrtve nasilja u porodici radi kontinuirano od oktobra 2000. godine. Primarni cilj je osiguranje fizičke zaštite i sigurnosti žrtava kao i psihosocijalni tretman u cilju prevazilaženja traumatskih iskustava i reintegracije u društvenu zajednicu. Kapacitet skloništa je 25 korisnika/ca (10 žena i 15 djece).
Sklonište za djevojčice/djevojke žrtve incesta, seksualnog zlostavljanja, silovanja, porodičnog nasilja i nasilja od strane drugih osoba. Kontinuirani program od 2002. godine koji se odnosi na zaštitu djevojaka starosne dobi od 12 godina. Kapacitet skloništa je do 10 osoba. Primarni cilj programa je osiguranje direktne zaštite djevojaka. U skloništu je djevojkama osigurana psihosocijalna rehabilitacija,(grupne i individualne terapije), kao i resocijalizacija (nastavak školovanja i ponovno uključivanje u društveni život).
Osim toga postoji i SOS crvena linija, telefon za prijavu nasilja uspostavljen 2004.godine. Broj je 033 222 000.
Kako pomažu žrtvama nasilja
- Važno je napomenuti da je Sigurna kuća jedino sklonište za žrtve nasilja na teritoriji Kantona Sarajevo. U Sigurnoj kući žrtvama porodičnog nasilja pruža se fizička zaštita i sigurnost, ali i čitav spektar drugih usluga kojima se postiže rehabilitacija i resocijalizacija žrtava nasilja.
Žrtve nasilja u Sigurnoj kući mogu boraviti do šest mjeseci, a ukoliko se ukaže potreba, njihov boravak može se i produžiti. Nakon izlaska iz Sigurne kuće, Fondacija lokalne demokratije korisnicama nastavlja pružati besplatnu pravnu, psihološku i socio-ekonomsku podršku u Centru za žene, kako i nakon izlaska ne bi ostale same i prepuštene samo sebi.
Tokom 2025. godine korisnicama su pružene 1.301. usluga besplatne podrške u Centru za žene - kaže za Faktor PR Fondacije lokalne demokratije Lejla Lojo-Karamehmedović.
Sagovornica Faktora ističe da broj korisnica Sigurne kuće jeste promjenjiv, no kapaciteti Sigurne kuće u Sarajevu su u prosjeku popunjeni 70 posto. Svaka sigurna kuća vodi vlastitu bazu o broju korisnica.
U Sigurnoj kući u Sarajevu je tokom prošle godine, od prvog januara, do 31. decembra 2025. godine, bilo smještenu 110 korisnica. Ovo je i zvanični podatak JU Kantonalni centar za socijalni rad putem koji se vrši prijem i smještaj žrtava nasilja u Sigurnu kuću. Važan podatak je i taj da je tokom 2025. godine broj noćenja u Sigurnoj kući iznosio 6.151.
Od svog osnivanja, pa do danas nije se nikada desilo da je Sigurna kuća bila bez korisnica, što najbolje govori o njenoj neophodnosti djelovanja i postojanja.
Zanimalo nas je na koji način žena žrtva nasilja dospije u Sigurnu kuću.
- Prijem žrtava nasilja u Sigurnu kuću u Sarajevu vrši se isključivo putem centara za socijalni rad ili policije i to na osnovu Protokola o saradnji na podršci i zaštiti, koji je Fondacija lokalne demokratije potpisala sa Kantonalnim ministarstvom za rad, socijalnu politiku, izbjeglice i raseljena lica, Ministarstvom za unutrašnje poslove Kantona Sarajevo i JU Kantonalnim Centrom za socijalni rad još 2001. godine.
Sigurna kuća u Kantonu Sarajevo nalazi se na tajnoj lokaciji i žrtva ne može sama doći u Sigurnu kuću. Prijavljivanjem nasilja policiji ili Centru za socijalni rad, policijski službenik ili uposlenik Centra za socijalni rad žrtvi nasilja ponudi mogućnost smještaja u Sigurnu kuću, kako bi se žrtvi osigurala fizička sigurnost i zaštita, ali i pružila prilika za psihosocijalni tretman i dugotrajniji oporavak - kaže za Faktor Lejla Lojo-Karamehmedović.
Sigurna kuća u Tuzli
U Sigurnoj kući u Tuzli trenutno je smješteno 16 osoba. Od toga je pet žena i 11 djece - (šest dječaka i pet djevojčica). Kapacitet kuće je 24 kreveta za smještaj raspoređeno u sedam soba.
- Prema Zakonu o zaštiti od nasilja u porodici i nasilja prema ženama FBiH, žrtva nasilja su u najvećem broju slučajeva smještene na osnovu rješenja Centra za socijalni rad ili na zahtjev policije. Žrtve također može na vlastitu inicijativu tražiti smještaj u Sigurnu kuću, koji u većini slučajeva bude realiziran, a onda se od nadležnog Centra za socijalni rad dostavlja rješenje o smještaju - kaže voditeljica Sigurne kuće u Tuzli Danijela Huremović.
Prema njenim riječima, u Sigurnoj kući koju vodi Udruženje Vive Žene postoje razni vidovi terapija, kako bi se žene osnažile.
Prva psihološka procjena za tretman - inicijalni upitnik koji mjeri simptome depresije, anksioznosti, PTSP i opće funkcionalnosti, koji uz opservaciju psihologa/psihoterapeuta, predstavlja osnov za kreiranje psihosocijalne podrške.
