Dvopartijska grupa zakonodavaca u utorak je pozvala administraciju Donalda Trumpa da ponovo uvede sankcije bivšem lideru bosanskih Srba Miloradu Dodiku zbog podrivanja mira i sigurnosti na Balkanu, pet mjeseci nakon što je predsjednik ukinuo te mjere, prenosi Politicki.ba.
U pismu do kojeg je ekskluzivno došao The Hill, senatori i zastupnici su pozvali ministra finansija Scotta Bessenta i državnog sekretara Marca Rubija da sankcioniraju Dodika u skladu s federalnim zakonom. Grupa je naglasila da su mjere trebale biti uvedene 18. marta.
Pismo su predvodili senatori Jeanne Shaheen iz Demokratskesteanke, članica Odbora za vanjske poslove Senata, i Thom Tillis iz Republikanske stranke.
Dodik, bivši predsjednik Rs, smijenjen je s funkcije 2025. godine, osuđen na godinu zatvora i zabranjeno mu je političko djelovanje na šest godina zbog podrivanja Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Dejtonski mirovni sporazum okončao je rat u Bosni i Hercegovini 1995. godine, koji je trajao tri i po godine, odnio oko 100.000 života i raselio više od dva miliona ljudi, pri čemu su većina žrtava bili Bošnjaci muslimani.
Sporazum je uspostavio državno uređenje s tročlanim Predsjedništvom, u kojem sjedi po jedan predstavnik tri konstitutivna naroda — Bošnjaka, Hrvata i Srba. Dodik je predstavljao bosanske Srbe, koji su većinom pravoslavni kršćani i uglavnom žive na teritoriji Rs, u istočnom dijelu zemlje uz granicu sa Srbijom.
Administracija Joea Bidena uvela je sankcije Dodiku 2022. godine zbog korupcije i prijetnji stabilnosti i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, a dodatne sankcije članovima njegove porodice uvedene su u januaru 2025.
Predsjednik Donald Trump ukinuo je sankcije Dodiku, njegovoj porodici i saradnicima u oktobru, bez obrazloženja. Međutim, srpski zvaničnici su navodno ukazali da rade na uspostavljanju saradnje sa SAD-om, uz istovremeno održavanje bliskih odnosa s Rusijom.
„Iako prepoznajemo da je odluka Trumpove administracije da ukloni gospodina Dodika i njegove saradnike s liste finansijskih i viznih sankcija možda bila pokušaj da se Bosna i Hercegovina usmjeri ka većoj političkoj stabilnosti, njegovi kasniji postupci jasno pokazuju da nema namjeru ići tim putem“, napisali su zakonodavci.
