U intervjuu za DER SPIEGEL, njemački kancelar Olaf Scholz govori o isporuci oružja Ukrajini i rastućim pozivima Berlinu da isporuči teško oruđe. On također govori o tome zašto je oklijevao da djeluje u ovoj krizi i bavi se kritičnim pitanjima o politici svoje stranke prema Rusiji u prošlosti.
DER SPIEGEL: Kancelaru Scholz, jeste li vi pacifista?
Scholz: Ne.
DER SPIEGEL: Zašto ne?
Scholz: U svijetu u kojem živimo potrebno je osigurati vlastitu sigurnost uz dovoljnu odbrambenu sposobnost. Kao član parlamenta i član vlade, mnogo sam puta odobravao misije Bundeswehra (njemačkih oružanih snaga) u inostranstvu. Nisam to mogao učiniti kao pacifista.
DER SPIEGEL: Da li je SPD pacifistička stranka?
Scholz: SPD je stranka mira, ali nikada nije bila pacifistička. Dva velika poslijeratna socijaldemokratska kancelara, Willy Brandt i Helmut Schmidt, postavili su sigurnosnu situaciju i odbrambenu sposobnost Njemačke svojim vitalnim pitanjima. Njihova politika detanta bila je zasnovana na integraciji u NATO.
DER SPIEGEL: Joška Fišer, bivši ministar vanskih poslova Zelene stranke, kaže da nemačko društvo treba preispitati svoj instinktivni pacifizam. Da li je u pravu u vezi toga?
Scholz: Dio tradicije naše zemlje je poznavanje dramatičnih posljedica dva svjetska rata koja su nastala zbog Njemačke, što čini okvir naše politike. Ali ne vidim instinktivni pacifizam. Kako je inače vlada Gerharda Schrödera mogla podržati prvu borbenu misiju Bundeswehra? Kako se Bundeswehr mogao angažirati u Afganistanu nakon 11. septembra? Vodile su se žestoke rasprave o oba pitanja, ali je bilo i snažne podrške.
DER SPIEGEL: Dakle, da budemo jasni: ni vi, ni SPD, ni Nijemci niste pacifisti. Zašto onda ne činite sve što je u vašoj moći da vojno pomognete Ukrajini protiv Rusije?
Scholz: Mi upravo to radimo.
DER SPIEGEL: Već danima Kijev i njegovi saveznici i političari u vašoj vladinoj koaliciji, uključujući ministricu vanjskih poslova, vrše pritisak na isporuku teškog naoružanja. Zašto to ne radite?
Scholz: Hajde da prvo razgovaramo o tome šta radimo. Isporučili smo protutenkovsko oružje, protivvazdušnu opremu, municiju, vozila i dosta materijala iz zaliha njemačkih oružanih snaga, koje su direktno pomogle Ukrajini u njenoj borbi za odbranu – baš kao što su to učinile desetine saveznika. To možemo vidjeti u vojnim uspjesima ukrajinske vojske.
DER SPIEGEL: Ukrajinci su prije nekoliko sedmica poslali spisak oružja koje im je hitno potrebno. Zašto ne biste prošli kroz tu listu što je brže moguće?
Scholz: Opcije Bundeswehra za snabdevanje daljim oružjem iz njegovog arsenala su u velikoj mjeri iscrpljene. Ali sigurno ćemo isporučiti sve što je još dostupno – protutenkovsko oružje, protutenkovske mine i artiljerijsku municiju. Zato smo, u razgovoru sa njemačkom industrijom, napravili listu vojne opreme koja se može brzo isporučiti i o tome smo razgovarali sa ukrajinskim Ministarstvom odbrane. Drugim riječima, kao i ranije, odbrambeno oružje i minobacači za artiljerijsku akciju. Mi plaćamo ove isporuke oružja. Njemačka obezbjeđuje ukupno 2 milijarde eura, od čega će veliki dio direktno koristiti Ukrajini.
DER SPIEGEL: Drugi isporučuju teško naoružanje, ali Njemačka povlači svoju čekovnu knjižicu. Je li to raspodjela uloga u ovom ratu?
Scholz: Pogrešno! Isporučili smo oružje za predstojeće borbe u istočnoj Ukrajini u bliskoj saradnji sa SAD, Francuskom, Italijom, Ujedinjenim Kraljevstvom i Kanadom. Nosači trupa i artiljerija se brzo mogu rasporediti. Zato smo spremni pomoći našim saveznicima u brzoj obuci na ovim uređajima i provjeriti može li se s naše strane još nabaviti odgovarajuće opreme. Vojna oprema mora biti razmjestiva bez duže obuke, bez dalje logistike i bez vojnika iz naših zemalja. Najbrže se to radi oružjem iz bivših sovjetskih zaliha, koje Ukrajinci dobro poznaju. Kao takvo, nije slučajno da nekoliko istočnoevropskih NATO partnera sada isporučuje ovo oružje i da nijedan partner iz alijanse nije do sada isporučio zapadne borbene tenkove. Praznine nastale ovim isporukama naših partnera možemo sukcesivno popuniti zamjenama iz Njemačke, kao što smo upravo govorili u slučaju Slovenije. U srednjoročnom periodu, pomoći ćemo Ukrajini da razvije svoju odbrambenu sposobnost, također sa zapadnim oružjem.
DER SPIEGEL: Dakle, kada ukrajinski ambasador u Njemačkoj Andriy Melnyk poziva njemačke tenkove Marder, on zanemaruje činjenicu da njegova vojska ne može čak ni upravljati njima?
Scholz: Opet: Sada pomažemo ukrajinskoj vladi da nabavi oružje u skladu sa okvirom koji su dogovorili naši saveznici. I to što je prije moguće kako bi se zaustavila masovna ofanziva Rusije na istoku. Kada pogledam po svijetu, vidim da svi partneri djeluju u okviru našeg dogovora. Isto radimo i mi.
DER SPIEGEL: Kanada, SAD i Holandija žele da brzo isporuče tešku opremu Ukrajini. Zašto zaostajemo?
Scholz: Možete isporučiti samo ono što imate i možete dati. Morate pažljivo pogledati koliko je koji materijal zaista operativan – i kada. Ako isporučim vozilo koje može biti probijeno bilo kojim mitraljezom, onda to malo pomaže ukrajinskim trupama.
DER SPIEGEL: Kijev predlaže da Njemačka kontinuirano isporučuje svoju opremu za raspoređivanje iz Bundeswehra, a zatim je postepeno zamjenjuje. Koji su argumenti protiv toga?
Scholz: Potreba da se u svakom trenutku može braniti teritorija saveza. To je težak balans koji stalno moramo provoditi zajedno sa našim partnerima, jer prijetnja teritoriji NATO-a od Rusije i dalje postoji. To je ono što čujemo od naših baltičkih partnera, posebno, koji od nas traže povećano prisustvo Bundeswehra. Stoga smo u velikoj mjeri angažirani s jedinicama u Slovačkoj i Litvaniji, između ostalih zemalja. Navedeni cilj NATO-a je da moramo biti u stanju izdržati 12 dana sa svojom municijom i opremom u slučaju konvencionalnog napada. U trenutnoj situaciji prijetnje, posebno ću učiniti sve da ne zaboravim ovu obavezu.
DER SPIEGEL: Vlada SAD kaže da je bilo potrebno samo 48 sati od potpisivanja Joea Bidena za početak isporuke oružja Ukrajini. Za nas je to više kao 48 dana.
Scholz: I ja sam to pročitao. Isporuke sa naših zaliha također su brzo ispražnjene. Američka vojska ima znatno veće zalihe. Smanjenje Bundeswehra u posljednjih nekoliko decenija ostavilo je traga. Mi to sada mijenjamo.
DER SPIEGEL: Kritičare koji pozivaju na isporuku teškog naoružanja odbacili ste kao "dječake i djevojčice" koji su guglali svoje znanje.
Scholz: Vidite koliko je napeta situacija kada se neka primjedba u radijskom intervjuu odmah shvati kao uvreda. Kada je u pitanju sporna tema kao što je isporuka oružja, ima, naravno, mnogo onih koji imaju drugačije mišljenje od mog i to javno iznose. To je sastavni dio dobre demokratije.
DER SPIEGEL: Čini se da stalno smišljate nove argumente protiv isporuke teškog naoružanja: Ponekad Ukrajinci nisu dovoljno obučeni, ponekad oružje nije spremno, ponekad ne možemo ništa sami isporučiti. Shvaćate li koliko su ove promjenjive poruke zbunjujuće?
Scholz: Za Njemačku je to bila duboka promjena kursa kada sam najavio da ćemo isporučiti oružje u ovu ratnu zonu. Želio bih još jednom konstatirati tu činjenicu. Mnogi koji su u prošlosti kategorički odbijali ovaj korak, sada nadmašuju sebe zahtjevima da isporuče mnogo više – a da čak i ne znaju tačne činjenice stvari. Primjetio sam to. Ali u ovoj situaciji potrebna nam je hladna glava i pažljivo promišljene odluke, jer naša zemlja snosi odgovornost za mir i sigurnost u cijeloj Evropi. Ne mislim da je opravdano da Njemačka i NATO postanu strane u ratu u Ukrajini.
DER SPIEGEL: Kijev to uopće ne traži – oni očajnički traže oružje. Čega se bojite?
Scholz: Opet: Mi isporučujemo oružje, a to rade i mnogi naši saveznici. Ovo nije pitanje straha, to je pitanje političke odgovornosti. Nametanje zone zabrane letova, kako je traženo, učinilo bi NATO stranom u ratu. Položio sam zakletvu. Vrlo rano sam rekao da moramo učiniti sve što je moguće da izbjegnemo direktnu vojnu konfrontaciju između NATO-a i visoko naoružane supersile poput Rusije, nuklearne sile. Činim sve što mogu da spriječim eskalaciju koja bi dovela do trećeg svjetskog rata. Ne može biti nuklearnog rata.
DER SPIEGEL: Zašto mislite da bi isporuke tenkova iz Njemačke imale ove strašne posljedice?
Scholz: Ne postoji udžbenik za ovu situaciju u kojem biste mogli čitati o tački u kojoj nas se percipira kao ratnu stranu. Knjiga se iznova piše svaki dan, a neke lekcije su još pred nama. Zbog toga je još važnije da pažljivo razmotrimo i blisko koordiniramo svaki naš korak. Izbjegavanje eskalacije na strani NATO-a je moj glavni prioritet. Zato ne škiljim na brojeve anketa niti me nerviraju piskava laprdanja. Posljedice greške bi bile dramatične.
DER SPIEGEL: Da li ste iz sastanka i telefonskih razgovora sa Vladimirom Putinom stekli utisak da bi on mogao koristiti nuklearno oružje?
