Visoki predstavnik Christian Schmidt će naredne sedmice obaviti novu rundu razgovora s čelnicima stranaka u entitetu F BiH.
Kako saznaje Politicki.ba, visoki će predstavnik razgovarati ne samo s njima kako bi im dodatno pojasnio intenciju prijedloga odluke koju (je) namerava(o) nametnuti.
On još nije "prelomio" da li će posegnuti za Bonskim ovlastima.
No, intencija je da se u razgovorima s političkim liderima, ali i nekim istaknutim pojedincima civilnog društva i javnog života suoče argumenti.
Detalji koji su procurili u javnost, a tiču se nacrta odluke finalizirane 19. jula, stranačkm čelnicima poznati su dobro, jer se o njima, u najvećoj mjeri, pričalo tokom pregovora u Neumu o reformama izbornog zakonodavstva i Ustava.
Diplomatski izvori su za Politicki.ba prenijeli da se na temeljima papira koji su u jedinom bh. gradu na Jadranskom moru urađene varijante intervencije visokog predstavnika.
One su i produkt razgovora unutar međunarodne zajednice koji su vođeni mjesecima.
Za pobornike intervencije visokog predstavnika, a to su prvenstveno Sjedinjen Američke Države, Velika Britanija, te Kanada i Japan, kao članice Vijeća za provođenje mira, Bonske se ovlasti moraju iskoristiti i to se već trebalo uraditi.
Evropska unija, kako smo već objavili, snažno se protivi.
Brisel smatra da se bh. lideri i institucije naše države trebaju držati junskog sporazuma s Charlesom Michelom.
Nakon glasanja 2. oktobra, Evropsko vijeće će raspravljati o situaciji u BiH i mogućnosti da naša zemlja dobije (kakav -takav) kandidatski status za ulazak u EU.
Dogovor od 12. juna, koji su potpisali lideri većine stranaka zastupljenih u državnom parlamentu, osim Dragana Čovića, podrazumijeva da će se u roku od šest mjeseci, nakon formiranja svih institucija vlasti na temeljima ishoda glasanja 2. oktobra, realizirati sveobuhvatna izborna reforma.
Između redova tog dokumenta podrazumijeva(lo) se da će se usvojiti nekoliko već gotovih zakona, bitnih i za evropski put BiH - poput sukoba interesa, javnih nabavki, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. No, nema ni naznaka da će se to desiti.
Umjesto toga, rastu najave novih blokada.
Procjena nekih od vodećih zapadnih država je da će rezultat izbora izazvati žestoke reakcije, posebno kod većeg dijela bh. Hrvata.
Također, vjeruje se i da bi to rezultiralo ne samo nastavkom blokade institucija entiteta F BiH, koje traju već četiri godine, već možda čak i neke vrste proglašenja trećeg entiteta.
Kako se to ne bi desilo, od Schmidta se traži da intervenira.
Koliko god sada izgledalo da bi intervencija visokog predstavnika bila protivna svim demokratskim standardima (izborna se pravila ne mijenjaju kada je datum glasanja poznat), te suprotna dogovorima s Briselom, oni koji su za Bonske ovlasti smatraju sasvim suprotno.
I nisu sretni što Schmidt nije odlučniji i nije ranije i sveobuhvatnije reagirao.
U temeljima njihovih promišljanja je uvjerenje da se intervencijom ukidaju svi (poznati) mehanizmi blokada entiteta F BiH.
