Zagovornici intervencije visokog predstavnika burne reakcije Sarajeva na najavu korištenja Bonskih ovlasti porede s debaklom Aprilskog paketa.
Visoki predstavnik Christian Schmidt će naredne sedmice obaviti novu rundu razgovora s čelnicima stranaka u entitetu F BiH.
Kako saznaje Politicki.ba, visoki će predstavnik razgovarati ne samo s njima kako bi im dodatno pojasnio intenciju prijedloga odluke koju (je) namerava(o) nametnuti.
On još nije "prelomio" da li će posegnuti za Bonskim ovlastima.
No, intencija je da se u razgovorima s političkim liderima, ali i nekim istaknutim pojedincima civilnog društva i javnog života suoče argumenti.
Detalji koji su procurili u javnost, a tiču se nacrta odluke finalizirane 19. jula, stranačkm čelnicima poznati su dobro, jer se o njima, u najvećoj mjeri, pričalo tokom pregovora u Neumu o reformama izbornog zakonodavstva i Ustava.
Diplomatski izvori su za Politicki.ba prenijeli da se na temeljima papira koji su u jedinom bh. gradu na Jadranskom moru urađene varijante intervencije visokog predstavnika.
One su i produkt razgovora unutar međunarodne zajednice koji su vođeni mjesecima.
Za pobornike intervencije visokog predstavnika, a to su prvenstveno Sjedinjen Američke Države, Velika Britanija, te Kanada i Japan, kao članice Vijeća za provođenje mira, Bonske se ovlasti moraju iskoristiti i to se već trebalo uraditi.
Evropska unija, kako smo već objavili, snažno se protivi.
Brisel smatra da se bh. lideri i institucije naše države trebaju držati junskog sporazuma s Charlesom Michelom.
Nakon glasanja 2. oktobra, Evropsko vijeće će raspravljati o situaciji u BiH i mogućnosti da naša zemlja dobije (kakav -takav) kandidatski status za ulazak u EU.
Dogovor od 12. juna, koji su potpisali lideri većine stranaka zastupljenih u državnom parlamentu, osim Dragana Čovića, podrazumijeva da će se u roku od šest mjeseci, nakon formiranja svih institucija vlasti na temeljima ishoda glasanja 2. oktobra, realizirati sveobuhvatna izborna reforma.
Između redova tog dokumenta podrazumijeva(lo) se da će se usvojiti nekoliko već gotovih zakona, bitnih i za evropski put BiH - poput sukoba interesa, javnih nabavki, Visokom sudskom i tužilačkom vijeću. No, nema ni naznaka da će se to desiti.
Umjesto toga, rastu najave novih blokada.
Procjena nekih od vodećih zapadnih država je da će rezultat izbora izazvati žestoke reakcije, posebno kod većeg dijela bh. Hrvata.
Također, vjeruje se i da bi to rezultiralo ne samo nastavkom blokade institucija entiteta F BiH, koje traju već četiri godine, već možda čak i neke vrste proglašenja trećeg entiteta.
Kako se to ne bi desilo, od Schmidta se traži da intervenira.
Koliko god sada izgledalo da bi intervencija visokog predstavnika bila protivna svim demokratskim standardima (izborna se pravila ne mijenjaju kada je datum glasanja poznat), te suprotna dogovorima s Briselom, oni koji su za Bonske ovlasti smatraju sasvim suprotno.
I nisu sretni što Schmidt nije odlučniji i nije ranije i sveobuhvatnije reagirao.
U temeljima njihovih promišljanja je uvjerenje da se intervencijom ukidaju svi (poznati) mehanizmi blokada entiteta F BiH.
I to je tačno.
Oni su svjesni da je i popunjavanje Federalnog doma naroda iz nekih od kantonalnih skupština, uključujući i sarajevsku, sve karikaturalnije i ne samo nepošteno, već i čak uvrijedljivo.
Neki od zagovornika intervencije OHR-a smatrali su da bi Schmidt jednostavno trebao nametnuti sve ono što je u Neumu dogovoreno. No, procjena je da bi se time, u ovom momentu, ipak otišlo predaleko.
Očekivanja da će bh. političari ispuniti obećanja iz Neuma, Brisela... te da će se u parlamentima usvojiti potrebne promjene po ko zna koji put su ostala mrtvo slovo na papiru.
Stoga je konstatirano da bi svako dalje odlaganje intervencije moglo sa sobom nositi opasne rizike.
Schmidtova reakcija, smatraju pobornici Bonskih ovlasti, bila bi neuporedivo manje zlo od scenarija koji se već sada sve više pojavljuju u javnom diskursu i prijete daljim blokadama i produbljivanjem podjela unutar većeg bh. entiteta.
Nakon prvotne halabuke, "prašina" bi se slegla i postizborna scena bila bi u znaku stranačkih pregovora i aktivnosti na konstituiranju vlasti i reformama.
F BiH ne bi bila u blokadi, jer su sve varijante odluke visokog predstavnika posebno pomno razmatrale opcije onemogućavanja takvih mehanizama.
Sagovornici Politicki.ba koji su za intervenciju OHR-a žestoke reakcije stranaka i dijela civilnog društva u Sarajevu smatraju pretjeranim, neiskrenim i da imaju manje ili više (ne)skrivenu političku agendu.
Nekima od njih sve liči na sličnu dreku iz vremena Aprilskog paketa 2008. godine, kada je jedna stranka - Stranka za Bosnu i Hercegovinu spinovanjima nanijela ogromnu štetu Bosni i Hercegovini samo zarad vlastitog izbornog rezultata.
Posljedice takve kardinalne i nadasve sebične, kratkovide politike BiH osjeća i sada, upozorili su u razgovoru za Politicki.ba
Na upit zašto se do sada nije kontaktirala Venecijanska komisija, kažu da su uvjereni da će finalna verzija Bonske intervencije visokog predstavnika biti "pravno apsolutno odbranjiva" i u tom segmentu.
Odgovaraju i da se ne radi ni o kakvom "aparthejdu", "palestinizaciji"...
Za njih, suština je da bi sistem entiteta F BiH, nakon Schmidtovog nametanja profunkcionirao.
Na upozorenje da će se predloženom odlukom koja je procurila u javnost favorizirati HDZ, ali i SNSD u entitetu F BiH, odgovaraju da još ništa nije odlučeno, da je u javnosti jedan od papira i da će finalna odluka, ako do nje dođe, biti drugačija.
No, ne mogu negirati da će Čović dobiti. Dodaju i da je, u konačnici, on najveći gubitnik, jer mu se ukidaju svi mehanizmi blokada koje je u protekle četiri godine izdašno koristio. Hoće li lider bh. Hrvata naći nove, naši sagovornici nisu mogli odgovoriti. No, nakon naših nekoliko puta ponovljenih stavova da je već percepcija da će intervencijom Schmid ipak pomoći Čoviću i Dodiku, kažu da to "nije baš tako" i da će, ako se Bonske ovlasti upotrijebe, biti puno tvrdnji da su Bošnjaci ti koji su najviše dobili.
Christian Schmidt je na putu.
Najavljuje se da će se tokom vikenda vratiti.
On je, inaće, pravnik po struci. Neki od naših sagovornika tvrde i da "nije fan Bonskih ovlasti".
Nakon razgovora sa stranačkim čelnicima i kolegama u međunarodnoj zajednici, on će "prelomiti". Do kraja naredne sedmice.
