Schmidt: Još nije poznato ko će me naslijediti, OHR ostaje potreban dok BiH ne otvori pregovore s EU

Odlazeći visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt izjavio je da još nije poznato kada će tačno napustiti funkciju, jer međunarodna zajednica još nije postigla dogovor o njegovom nasljedniku na čelu Ureda visokog predstavnika (OHR).

U intervjuu za austrijski list Die Presse, Schmidt je govorio o svom odlasku, odnosima sa Sjedinjenim Američkim Državama, pitanju državne imovine, evropskom putu Bosne i Hercegovine, ulozi OHR-a te političkim blokadama koje godinama usporavaju razvoj zemlje.

Odlazak bez poznatog nasljednika

Iako je ranije najavio da bi funkciju mogao napustiti tokom juna, Schmidt sada ističe da ključni problem predstavlja činjenica da još nije poznato ko će preuzeti njegov mandat.

Kako je naveo, posao trenutno obavlja poput pilota koji slijeće na sarajevski aerodrom prema pravilima vizuelnog letenja, bez jasne slike o tome šta slijedi nakon njegovog odlaska.

Govoreći o navodima da odlazi pod pritiskom Vašingtona, Schmidt je rekao da mandat visokog predstavnika formalno nije vremenski ograničen, ali da mu je sugerisano da prepusti mjesto nekom drugom.

Prema njegovim riječima, postojala je ideja da se u Bosni i Hercegovini pokuša s drugačijim pristupom, pri čemu nije krio da su pritisci iz SAD-a bili vidljivi.

Državna imovina i američki gasovod

Jednim od najvažnijih neriješenih pitanja Schmidt smatra državnu imovinu, koja prema njegovim riječima obuhvata približno 30 posto teritorije Bosne i Hercegovine.

Ocijenio je da neriješen status državne imovine blokira brojne investicione projekte, uključujući i planove za izgradnju američkog gasovoda koji bi preko hrvatskog Jadrana bio povezan s Bosnom i Hercegovinom.

Schmidt tvrdi da postoje zakonska rješenja koja bi mogla biti usklađena s odlukama Ustavnog suda BiH, ali da ih ne želi nametati bez podrške ključnih političkih aktera.

Naglasio je da je nedostatak političke volje za postizanje kompromisa jedan od najvećih problema u zemlji te ga opisao kao „podmuklu bolest“ bosanskohercegovačkog političkog sistema.

Političari održavaju podjele

Komentarišući činjenicu da se Bosna i Hercegovina više od tri decenije nakon rata i dalje suočava s čestim političkim blokadama, Schmidt je rekao da građani u svakodnevnom životu pokazuju znatno veći stepen zajedništva nego političke elite.

Prema njegovoj ocjeni, upravo političari održavaju i podstiču etnonacionalne narative, dok većina građana pokazuje da je zajednički život moguć.

Istakao je da ključno pitanje nije mogu li ljudi živjeti zajedno, već kako izgraditi funkcionalan multietnički sistem zasnovan na toleranciji i međusobnom prihvatanju.

OHR ostaje potreban

Schmidt smatra da je legitimno postavljati pitanje koliko dugo će Bosni i Hercegovini biti potreban OHR, ali ističe da trenutno ne vidi adekvatnu alternativu.

Prema njegovim riječima, državne institucije i dalje nisu dovoljno funkcionalne, dok se mehanizmi predviđeni Dejtonskim mirovnim sporazumom često koriste za blokade umjesto za postizanje dogovora.

Zbog toga vjeruje da će međunarodni nadzor ostati potreban sve dok Bosna i Hercegovina ne započne pristupne pregovore s Evropskom unijom.

Podsjetio je da je Evropska unija još 2003. godine otvorila perspektivu članstva državama zapadnog Balkana, ali da Bosna i Hercegovina ni nakon više od dvije decenije nije otvorila pregovore o članstvu.

Brani rezultate svog mandata

Govoreći o rezultatima svog rada, Schmidt je ocijenio da je tokom njegovog petogodišnjeg mandata ostvaren određeni napredak.

Kao jedan od ključnih poteza naveo je deblokadu procesa formiranja vlasti u Federaciji BiH nakon višegodišnjeg mandata tehničke vlade, kao i izmjene izbornog zakonodavstva koje su, prema njegovim riječima, smanjile prostor za izborne manipulacije.

Dodao je da će se ovlasti OHR-a moći postepeno smanjivati tek kada Evropska unija kroz pristupne pregovore preuzme snažniju ulogu u procesu usklađivanja zakonodavstva i provođenja reformi.

Upozorenje na ruski uticaj

Schmidt je ocijenio da među građanima Bosne i Hercegovine i dalje postoji snažna podrška evropskim integracijama, ali da dio političkih struktura podršku članstvu u Evropskoj uniji često koristi samo deklarativno.

Smatra da Brisel mora pronaći efikasnije mehanizme za ubrzavanje integracijskog procesa, ali i voditi računa da dodatni uslovi ne postanu novo sredstvo za unutrašnje blokade.

Istovremeno je upozorio da Evropska unija ima vlastiti interes da spriječi jačanje ruskog uticaja u Bosni i Hercegovini i regionu.

Mladi razlog za optimizam

Na kraju intervjua Schmidt je poručio da najveći razlog za optimizam vidi u mladim ljudima.

Istakao je da se nove generacije osjećaju kao Evropljani bez obzira na vjersku ili etničku pripadnost te da upravo među mladima vidi potencijal za prevazilaženje podjela koje godinama opterećuju bosanskohercegovačko društvo.