Sve manje ljudi je vlasnik sve većeg broja stambenih jedinica. Agent za nekretnine Spaho Ljajić potvrđuje da je to realnost Sarajeva.
Brojnim stanovnicima Sarajeva, posebno mladima, kupovina doma je neostvariva misija. Istovremeno je na djelu trend koji odavno postoji na zapadu - koncentracija vlasništva nad nekretninama.
Sve manje ljudi je vlasnik sve većeg broja stambenih jedinica. Agent za nekretnine Spaho Ljajić potvrđuje da je to realnost Sarajeva.
"Događa se da jedna osoba kupi po četiri-pet stanova u novogradnji", istakao je Ljajić.
Razlog je jasan: u jeku inflacije, nekretnina je postala najsigurniji sef. Budući da u Bosni i Hercegovini ne postoje povoljni uslovi za investiranje u zlato ili vrijednosne papire, a kamate na štednju su zanemarljive, višak kapitala slijeva se u beton.
Kupci nisu samo stanovnici Sarajeva. Među vlasnicima više nekretnina preovladavaju imućniji pojedinci iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i dijaspora koja u nekretninama glavnog grada vidi siguran povrat investicije. Time se smanjuje stambeni fond za ostatak stanovništva dok cijene kvadratnog metra (m2) vrtoglavo rastu.
Matematika ne ide u korist mladima
Procjena upoznatih s tržištem nekretnina jeste da se 40 posto nekretnina u Sarajevu kupuje gotovinom dok se ostatak kupuje putem kredita. Ipak, za prosječnu porodicu matematika je neumoljiva.
Prosječna plata u Sarajevu iznosi 1.700 KM dok je prosječna cijena kvadrata između 4.500 KM i 5.000 KM. To znači da je za samo jedan kvadrat stana potrebno izdvojiti gotovo tri prosječne plate.
Zakonske manjkavosti
Postojeća zakonska rješenja direktno idu na ruku onima koji akumuliraju nekretnine. Za razliku od država koje koriste progresivno oporezivanje (npr. porezna stopa ovisi o broju posjedovanih stambenih jedinica), u Sarajevu je posjedovanje više stanova finansijski gotovo neosjetno.
Porez na imovinu u iznosu od 4 KM po kvadratu plaća se samo ako je nekretnina prijavljena za djelatnost izdavanja. No, veliki broj stanova se izdaje na crno, bez ugovora. Za vlasnika koji investira stotine hiljada maraka, godišnji namet od 280 KM za stan od 70 kvadrata nije porez, već zanemarljiv trošak.
Zbog ovakvih okolnosti, mnogi kupci se kreditno zadužuju jer stanarina, čak i kada je simbolična, može pokriti značajan dio ili čak cijelu ratu kredita. Uz stalni rast cijena, kupci su svjesni da će nekretnina koju danas plate 200.000 KM u budućnosti vrijediti mnogo više, što dodatno potiče gomilanje "mrtvih" kvadrata.
Ne postoje zvanični podaci o tome koliko je onih koji su vlasnici dvije i više nekretnina. S obzirom na to, nije moguće dati uporedni prikaz kretanja broja onih koji su vlasnici više nekretnina u posljednjih nekoliko godina.
Fenomen garaža: Novi investicijski hit
Koncentracija kapitala nije se zaustavila samo na stanovima. Spaho Ljajić naglašava da su i garaže postale sredstvo zaštite od inflacije.
"Postoje pojedinci koji su kupili i po 30 garaža dok su cijene bile povoljne. Ako je garaža plaćena 20.000 KM, a mjesečna zakupnina je 200 KM ili više, to je investicija s bržim povratom novca nego kod stanova", ukazao je Ljajić.
Ovaj trend dodatno otežava planove o rješavanju saobraćajnih problema jer garažna mjesta postaju luksuzna roba kojom se trguje.
Subvencije kao "kap u moru"
Svjesna problema, Vlada KS je prije dvije godine počela raditi na uvođenju poreza na prazne nekretnine kako bi primorala vlasnike da ih učine dostupnim na tržištu.
Istovremeno, višegodišnja mjera subvencioniranja kupovine stanova za mlade pokazuje se kao nedovoljna. Subvencije su premale u odnosu na tržišne cijene, a brojni mladi nisu u mogućnosti kupiti nekretninu i ako bi dobili subvencije.
Premijer u ostavci Nihad Uk (Naša stranka) najavio je model socijalne stanogradnje kao rješenje, po uzoru na zapadne gradove, ali do konkretne realizacije, tržište ostaje nemilosrdno.
