Brojnim stanovnicima Sarajeva, posebno mladima, kupovina doma je neostvariva misija. Istovremeno je na djelu trend koji odavno postoji na zapadu - koncentracija vlasništva nad nekretninama.
Sve manje ljudi je vlasnik sve većeg broja stambenih jedinica. Agent za nekretnine Spaho Ljajić potvrđuje da je to realnost Sarajeva.
"Događa se da jedna osoba kupi po četiri-pet stanova u novogradnji", istakao je Ljajić.
Razlog je jasan: u jeku inflacije, nekretnina je postala najsigurniji sef. Budući da u Bosni i Hercegovini ne postoje povoljni uslovi za investiranje u zlato ili vrijednosne papire, a kamate na štednju su zanemarljive, višak kapitala slijeva se u beton.
Kupci nisu samo stanovnici Sarajeva. Među vlasnicima više nekretnina preovladavaju imućniji pojedinci iz cijele Bosne i Hercegovine, ali i dijaspora koja u nekretninama glavnog grada vidi siguran povrat investicije. Time se smanjuje stambeni fond za ostatak stanovništva dok cijene kvadratnog metra (m2) vrtoglavo rastu.
Matematika ne ide u korist mladima
Procjena upoznatih s tržištem nekretnina jeste da se 40 posto nekretnina u Sarajevu kupuje gotovinom dok se ostatak kupuje putem kredita. Ipak, za prosječnu porodicu matematika je neumoljiva.
Prosječna plata u Sarajevu iznosi 1.700 KM dok je prosječna cijena kvadrata između 4.500 KM i 5.000 KM. To znači da je za samo jedan kvadrat stana potrebno izdvojiti gotovo tri prosječne plate.
Zakonske manjkavosti
Postojeća zakonska rješenja direktno idu na ruku onima koji akumuliraju nekretnine. Za razliku od država koje koriste progresivno oporezivanje (npr. porezna stopa ovisi o broju posjedovanih stambenih jedinica), u Sarajevu je posjedovanje više stanova finansijski gotovo neosjetno.
