Strateške razlike između Sjedinjenih Američkih Država i evropskih saveznika i dalje opstaju, što je jasno potvrdio nedavno završeni samit NATO-a u Ankari. Iako sjevernoatlantski savez nastavlja pružati podršku Ukrajini i ubrzavati njen odbrambeni razvoj, unutrašnje linije razdora postaju sve vidljivije. Prema ocjenama geopolitičkih analitičara, američki predsjednik Donald Trump napravio je određene gestove prema Kijevu, ali nije suštinski promijenio svoj raniji politički kurs. Istovremeno, mađarski premijer Péter Magyar iskoristio je svoj prvi samit u ulozi šefa vlade za nastavak vanjskopolitičkog balansiranja, iako je izostao bilo kakav suštinski kontakt između njega i Trumpa.
Geopolitički analitičar András Kosztur ističe da samit u Ankari, održan 8. 7. 2026. godine, nije donio nikakve korjenite promjene u odnosima između Vašingtona i Brisela u poređenju s proteklih godinu i po. Trump je ponovio oštre kritike na račun pojedinih članica, nazvavši Španiju nepouzdanim saveznikom, te je ponovo zatražio da države članice povećaju svoje vojne troškove na čak 5 posto bruto društvenog proizvoda. Pored toga, smanjenje broja američkih vojnika na evropskom tlu i dalje se nalazi na dnevnom redu Bijele kuće.
Ovaj otuđeni odnos jasno se reflektovao i u samom tekstu završne deklaracije samita. Dokument na dva mjesta koristi formulaciju „evropski saveznici i Kanada”, što direktno ukazuje na jasnu liniju razdvajanja unutar pakta. U jednom dijelu se naglašava da pomenute zemlje moraju preuzeti veći teret u odbrani saveza, dok se u drugom konstatuje da Evropa i Kanada trenutno snose najveći finansijski i logistički teret podrške Ukrajini. Viši istraživač na Mađarskom institutu za vanjske poslove, Byrappa Ramachandra, navodi da se interesi Kanade i Evropske unije sve više isprepliću, dok je jedan od Trumpovih strateških ciljeva upravo sprečavanje daljeg približavanja između Otave i Brisela.
Pitanje daljeg toka rata u Ukrajini bilo je od ključne važnosti za evropske lidere, koji su sedmicama pokušavali uvjeriti Trumpa da je na ratištu dostignuta prekretnica te da se Rusija sada može prisiliti na mir ukoliko se pritisak pojača. Iako Trump pokazuje blagu naklonost ovom stavu, oštro odbija u potpunosti prihvatiti politiku koju je vodila Bidenova administracija. Kada je riječ o budućim sigurnosnim garancijama, američki predsjednik nije isključio mogućnost učešća SAD-a u zaštiti ukrajinskog zračnog prostora, ali je nastavak garantovanja sigurnosti Kijeva ponovo okarakterisao kao primarnu evropsku odgovornost.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski ipak ima razloga za djelimično zadovoljstvo. Iako zbog izbjegavanja tenzija s Trumpom nije govorio direktno pred liderima država članica, već se obratio samo na forumu odbrambene industrije, njegov bilateralni sastanak s američkim predsjednikom protekao je u korektnoj atmosferi. Trump je obećao da će Ukrajina dobiti licencu za proizvodnju raketa Patriot kako bi se smanjila njena potpuna ovisnost o isporukama iz SAD-a. Analitičari upozoravaju da je ova odluka mač s dvije oštrice, jer pokretanje proizvodnih kapaciteta zahtijeva mnogo vremena, što Amerikancima otvara prostor da odgode isporuke gotovih projektila uz obrazloženje da će ih Kijev uskoro sam proizvoditi.
