Delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine Bosn i Hercegovine i predsjednik Glavnog odbora SDA Safet Softić gostovao je u emisiji "Dan uživo" na N1 u kojoj je analizirao aktuelnu političku situaciju, (ne)rad državnog parlamenta, te sudbinu evropskih zakona i projekta Južne interkonekcije. Softić se osvrnuo i na predstojeće Opće izbore u BiH predviđajući pobjedu SDA navodeći da je riječ o "mašini koja može iznijeti svaku stranku".
Blokada Doma naroda BiH i "slijepa ulica"
Predstavnički dom Parlamenta BiH zasjedat će 22. januara, ali sjednice Doma naroda, uprkos nezvaničnim najavama, još nema na rasporedu. Na pitanje hoće li biti sjednica Doma naroda u ovom mjesecu, Softić odgovara:
"Mi smo na zadnjem zasjedanju u decembru imali nekakvu izjavu Dragana Čovića (HDZ BiH) za govornicom da su oni na Kolegiju dogovorili 28. januara, ako se ne varam, kao mogući termin sjednice. Ono što znamo još uvijek, da nema nikakvog poziva, nema nikakvog dogovora oko te sjednice, tako da, zaista, to je pitanje za Kolegij koji se i brine oko državanja sjednica i zakazivanja".
Upitan da li će to biti nova sjednica ili nastavak ranije prekinutih, delegat SDA ističe da je situacija krajnje neizvjesna.
"Zaista ne znam. To je u rukama Kolegija koji treba da riješi pitanje nekih desetak nezavršenih sjednica, što hitnijih, što redovnijih i tako dalje. Tako da, zaista ne znam šta će oni odlučiti, ali bojim se da je sve to skupa ušlo u jednu slijepu ulicu iz koje će se teško naći izlaz", istakao je Softić.
Sudbina evropskih zakona i raspad većine
Gotovo cijeli mandat Dom naroda Parlamenta BiH prate blokade. Na pitanje vidi li mogućnost da barem zbog evropskih zakona nešto profunkcioniše u narednih nekoliko mjeseci, Softić naglašava ulogu Kolegija, ali i poljuljane odnose.
"Iskreno se nadam da ćemo barem ovu prvu polovinu godine, kada ta izborna kampanja još nije zvanično otpočela, iskoristiti da te evropske zakone usvojimo i još neke zakone koji su važni u proceduri, koji se tiču izbornog procesa, koji se tiču regulatora električne energije i sl. Ali, evo, vidjet ćemo, zavisi, kažem, prije svega od Kolegija koji se brine za tempo rada i od političkih odnosa koji vladaju unutar Doma naroda. Mi smo dosad imali situaciju u kojoj je bilo jasno definisano osam delegata koji su činili većinu, koji nisu, istina, vladajuća većina, ali smo pokušavali da time spriječimo samovolju prije svega Nikolu Špirića dok je predsjedavao. Međutim, sada je, evo, nakon zadnje sjednice i ta većina poljuljana, pa vidjet ćemo ovih dana. Pokušat ćemo organizirati neki sastanak da vidimo gdje smo u tom smislu i šta je moguće da kao većina postignemo u narednom periodu", stava je Softić.
Govoreći o usaglašavanju različitih tekstova zakona kako bi BiH do marta dobila datum za pregovore, Softić odgovornost prebacuje na vladajuće.
"Pa ne znam, zaista. To primarno zavisi od volje vladajuće većine. Dakle, zastupnici koji su formirali Vijeće ministara, koji čine na neki način vlast u ovoj zemlji, treba da odgovore na ta pitanja. Mi ćemo sa svoje strane dati doprinos da dođe čim prije do donošenja takvih zakona, ali naravno, ne bilo kakvih zakona i ne onih zakona koji imaju određene greške u samom startu. Ono što je došlo od Vijeća ministara BiH na zadnju sjednicu Doma naroda kao prijedlog od ministra pravde BiH Davora Bunoze i njegovog ministarstva, je vjerovatno najbolji dosad prijedlog koji je došao u proceduru. On i ne tretira ta pitanja koja su predmet nekog prevelikog političkog spora, tako da čini mi se da je to najblaža varijanta koja je mogla dobiti neku podršku i većinu", istakao je državni delegat.
Upitan zadovoljava li taj zakon briselske kriterije, Softić kaže:
"Pa to treba Brisel pitati. Oni trebaju reći da li zadovoljava. Ono što čujemo od ministra Bunoze i predlagača jeste da je to manje-više usaglašeno i da se očekuje pozitivan signal kada je to u pitanju. To je, dakle, neka verzija zakona koja bi vjerovatno i nama u nekoj konačnici bila prihvatljiva, ali kažem, prije svega to je pitanje za one koji čine većinu i koji su na neki način primarno odgovorni i za evropski put i za stanje u cijeloj zemlji".
Izbor glavnog pregovarača i "pokidani odnosi"
Jedna od ključnih prepreka je i izbor glavnog pregovarača s EU, oko čega ne postoji saglasnost unutar vladajuće koalicije. Na konstataciju da ni Trojka ni opozicija ne bi podržale kadrove na kojima insistira SDS, Softić daje pesimističnu prognozu.
"Mi, nažalost, ne vidimo da se ta vladajuća većina i oko bilo čega dogovara, pogotovo u vezi s ovako važnim pitanjima kao što su ova dva evropska zakona ili pitanje glavnog pregovarača, odnosno, oni uopće više ne razgovaraju. Dakle, to su pokidane veze i odnosi u kojima nema nikakvih usaglašavanja oko svega toga i, naravno, svako, i što zbog predizborne kampanje i izbora ove godine, što zbog nekih vlasti i stavova, insistira na onome što je njihova politika u ovom slučaju. Dakle, mi moramo konstatovati da se ta većina potpuno raspala na nivou države, da imamo tamo pojedince koji sjede na ministarskim pozicijama i koji, kažem, ovako, uslovno rečeno, glume neke ministre na tim pozicijama jer zaista ne postoje politike koje oni provode u ovom trenutku", mišljenja je Softić.
Dodaje da bi glavni pregovarač morala biti stručna osoba iznad političkih podjela, navodeći primjer Mladena Ivanića.
"Dogovor oko glavnog pregovarača bi morao biti pitanje koje će se izdići iznad tih političkih odnosa i znamo, u svim zemljama koje su išle u EU i prošle kroz taj proces, da to uvijek bude dogovor i pozicije opozicije i to je pokušaj, dakle, da se napravi neki nacionalni konsenzus oko pitanja koja su važna za zemlju. Ja sam negdje već ranije rekao, čini mi se, da to pitanje glavnog pregovarača zaista treba osvijetliti sa stručne strane. Dakle, tu mora biti osoba koja razumije taj proces i posao. Čak sam spomenuo, čini mi se, ime gospodina Ivanića, koji je bio, prema mom nekom sudu, idealan za to i kao bivši član Predsjedništva BiH i kao bivši ministar vanjskih poslova. Naravno, to sam uzeo uslovno kao primjer, ali takvu osobu moramo naći, nebitno da li je ona sada Srbin, Bošnjak, Hrvat, da li je SDA, SNSD ili bilo ko drugi. Dakle, mora se naći stručna osoba i primarno oko toga se mora okupiti prije svega vladajuća većina, a onda to ponuditi opoziciji. Jer, kažem, uvijek se zemlje nađu na tom evropskom putu i premoste te bitne razlike koje postoje. U ovom slučaju, mi zaista ne vidimo da postoji niti gram nekakve političke volje da se i puno jednostavnije stvari rješavaju, a kamoli ovako složena pitanja. Prema tome, mislim da su zaista male šanse da do takvog dogovora dođe", kazao je Softić.
Budžet kao "instrument ličnog interesa"
Iako vladajući ne komuniciraju, postigli su dogovor oko budžeta za prošlu godinu. Softić na pitanje šta to govori o vlasti – brine li o sebi ili o građanima – odgovara:
"Pa upravo tako. Vlast koja brine isključivo o svojim interesima, o novcu koji troši, o narodnom novcu koji troši, a ne brine o interesu zemlje i prije svega o onome što je sudbonosno za ovu zemlju, a to je, čini mi se, taj evropski put koji, po mom, dakle, osobnom sudu nema nikakvu alternativu i mi apsolutno ne trebamo razmišljati o bilo kakvoj drugoj opciji. Naravno, taj put je dugačak, svjestan sam da to neće ići tako brzo, složeni su odnosi unutar Bosne i Hercegovine, složeni su međunarodni odnosi, ali mi naprosto, dok ne nađemo snagu unutar sebe, unutar Bosne i Hercegovine, unutar političkih faktora u zemlji, mi nećemo krenuti dalje tim putem. I u tom smislu, zaista, mislim da treba unutar BiH tražiti rješenja, a ne očekivati da će ih neko izvana donijeti. Trideset godina živimo život u kojem očekujemo neka rješenja i očekujemo nešto da će se dogoditi, međutim, sve ono što se dogovori u stvari se dogovori ovdje i u tom smislu razgovor, dijalog i kompromis je nešto što podrazumijeva budućnost ove zemlje".
Kada je riječ o budžetu za tekuću godinu (2026.), od kojeg zavise sredstva iz Plana rasta, Softić očekuje nove kalkulacije, ali i podsjeća na ulogu SDA.
"Biće, dakle, puno kalkulacija u vezi sa budžetom i za ovu godinu, zbog izbora i svega onoga što smo uviđali ranijih godina kada je u pitanju finansiranje izbornog procesa. Biće, naravno, i oko mnogih drugih stvari, ali čini mi se da se oko budžeta, kako sam maloprije rekao, nađe neki zajednički jezik. Tako da i ovaj budžet za prošlu godinu, koji je na samom kraju godine usvojen, u stvari ne bi bio usvojen bez zastupnika ili delegata SDA koji su, svojim suzdržanim glasovima, omogućili većinu koja je bila dovoljna da prođe. Dakle, ova vladajuća većina i ovo Vijeće ministara BiH su u stvari kroz sve ovo što rade proglasili potpuni bankrot političke moći, koju evo vidimo samo u fragmentima. I ono maloprije, kako sam rekao - ne postoji dogovor, ne postoji kompromis, ne postoji razgovor, ne postoji ništa. Postoje samo stavovi vlasti koji se neprestano ojačavaju sa pozicije jedne, druge, treće ili desete strane i u tom smislu je zaista nedopustivo dalje i na ovakav način da se vodi zemlja", konstatovao je Softić.
"Projekat Trojka" i izbacivanje SDA
Softić se osvrnuo i na formiranje vlasti bez SDA, ocjenjujući da se Trojka preračunala, uprkos podršci međunarodne zajednice.
