Rusija ima nekoliko baza u Africi, gdje je Moskva posljednjih godina pojačala svoje vojno prisustvo. To uključuje objekte u Libiji, Maliju, Centralnoafričkoj Republici i Sudanu.
Rusija smanjuje svoje vojno prisustvo u Siriji i prebacuje dio arsenala iz te bliskoistočne zemlje u Afriku, pokazuju podaci o letovima i satelitski snimci koje je analizirao Radio Slobodna Evropa (RSE).
Izgleda da je Moskva povukla značajnu količinu vojne opreme iz svojih baza u Siriji otkako je predsjednik Bashar al-Assad, dugogodišnji saveznik Rusije, svrgnut s vlasti 8. decembra.
Kako bi nadoknadila potencijalni gubitak svoje zračne baze u Hmeimimu i pomorske baze u Tartusu, u Siriji, Rusija izgleda da povećava svoje prisustvo u Libiji, Maliju i Sudanu.
No, stručnjaci kažu da je malo vjerovatno da će afričke zemlje biti održive alternative.
Ipak, podaci o letovima i satelitski snimci ukazuju na to da Rusija prenosi dio vojnog arsenala iz Sirije na svoje lokacije u Africi.
Gubitak sirijskih baza bio bi veliki strateški zastoj za Rusiju, koja je koristila objekte da projektuje svoju moć na Bliskom istoku i Africi.
Moskva je saopštila da još pregovara s novom vladom u Damasku o budućnosti svojih vojnih baza u Siriji. Ali značajno kretanje ruske vojne opreme ukazuje na to da se priprema za djelimično ili potpuno povlačenje iz Sirije, kažu stručnjaci.
Rusija ima nekoliko baza u Africi, gdje je Moskva posljednjih godina pojačala svoje vojno prisustvo. To uključuje objekte u Libiji, Maliju, Centralnoafričkoj Republici i Sudanu.
Premještanje značajne količine vojne opreme iz Rusije ili Sirije u Afriku, međutim, bit će skupo, kažu stručnjaci.
- Za izvođenje važnih operacija Rusija će morati da plati mnogo novca. I za svoju vazdušnu i pomorsku flotu - ističe Roland Marchal iz Pariškog instituta za političke studije.
Također bi bilo teže letjeti teretnim avionima natovarenim teškim naoružanjem sve od Rusije do Afrike, a punjenje gorivom predstavlja veliki izazov. To također pretpostavlja da će Rusija od Turske, regionalnog rivala, izdejstvovati prava na prelet.
Uprkos troškovima, čini se da Rusija premješta dio svoje vojne imovine iz Sirije u baze u Maliju i Libiji, gdje živi oko 1.200 ruskih plaćenika.
Satelitski snimci također pokazuju povećanu aktivnost u ruskoj pomorskoj bazi u Sudanu. Moskva je potpisala ugovor o otvaranju baze na obali Crvenog mora te afričke zemlje 2019. godine. Nije jasno da li je pomorsko postrojenje u potpunosti operativno.
Analiza leta pokazuje da Moskva šalje teretne avione u Libiju, od kojih neki dolaze iz Sirije, a drugi iz Rusije.
Proteklih sedmica između Rusije i Libije promet je bio gušći nego inače, iako je nejasno šta su avioni prevozili.
Ruski mlazni avion Iljušin Il-76, teški teretni avion, poletio je iz Rusije u Libiju 12. decembra, vratio se u Rusiju dan kasnije i odmah odletio nazad u Libiju, pokazuju podaci o letovima.
Snimci letenja od 16. decembra također pokazuju let aviona Iljušin Il-76 iz Rusije u moskovsku vojnu bazu u Bamaku u Maliju. Avion se sutradan vratio u Rusiju.
Teretni avioni koji su letjeli iz Rusije za Libiju koristili su zračni prostor Turske, članice NATO-a.
Institut za proučavanje rata sa sjedištem u Washingtonu naveo je 12. decembra da će ruski logistički izazovi u dolasku do Afrike "povećati političku polugu koju će Turska imati nad Rusijom".
Taj think tank je također spomenuo "praktične troškove podrške ruskim operacijama u Africi, ako se više teretnih aviona zaustavi da dopune gorivo na drugim aerodromima".
