Bosna i Hercegovina bi prvi put dobila jednog predsjednika. Također, imala bi dva potpredsjednika, a svi bi se birali kroz državni parlament.
Nakon što su izjave bivšeg američkog ambasadora u BiH Michaela Murphyja o političarima koji su pristali na podjelu zemlje i lidera SNSD-a Milorada Dodika koji prijeti disolucijom ponovo iznjedrile na površinu priče o ustavnim promjenama u BiH, prisjetit ćemo se jedne koja je ostavila najdublji trag.
Naravno, riječ je o Aprilskom paketu, najobimnijem setu ustavnih promjena u našoj zemlji čija glavna prednost bi bila jačanje države i državnih institucija u odnosu na entitete.
Bosna i Hercegovina bi prvi put dobila jednog predsjednika. Također, imala bi dva potpredsjednika, a svi bi se birali kroz državni parlament. Dakle, više se ne bi glasalo za Predsjedništvo kroz izbore. Osim toga, Aprilski paket je predviđao i formiranje ureda premijera Bosne i Hercegovine koji bi vodio izvršnu vlast s ministrima iz Vijeća ministara.
Velike promjene odnosile su se i na Predstavnički dom PSBiH koji bi dobio dupklo više zastupnika, odnosno broj bi se povećao sa sadašnjih 42 na 87. Tri od 87 mjesta bi pripala onima iz redova "Ostali".
Svaki zakon koji bi bio donesen u Predstavničkom domu bi se smatrao usvojenim, odnosno ne bi morao prolaziti i kroz Dom naroda. Izuzetak bi bili zakoni koji se tiču vitalnog nacionalnog interesa. Takvi zakoni, usvojeni u Predstavničkom domu, išli bi i na Dom naroda koji bi po Aprilskom paketu imao 21 delegata, u odnosu na trenutnih 15.
Zašto je "pao" Aprilski paket
Nekoliko je razloga zašto je "pao" Aprilski paket, ali dva se ističu. Prvi je tzv. entitetsko glasanje zbog čega Haris Silajdžić i njegova stranka za BiH nisu glasali "za".
Predloženo je da u Predstavničkom domu parlamentarci ulažu najveće napore kako bi većina uključivala najmanje jednu trećinu glasova članova s teritorije svakog entiteta.
Ako većina ne bi uključivala jednu trećinu glasova članova s teritorije svakog entiteta, predsjednik Predstavničkog doma i njegovi zamjenici bi, radeći kao komisija, nastojali da, u roku od tri dana od dana glasanja postignu saglasnost. Ako ta nastojanja ne uspiju, odluke će biti donesene većinom onih koji su prisutni i glasaju, pod uslovom da glasovi protiv ne uključuju dvije trećine ili više članova izabranih iz svakog
entiteta.
Silajdžić je smatrao da bi u takvim okolnostima entiteti, a posebno Rs, imali mogućnost upravljanja državom i blokirati najvažnije odluke.
Osim toga, ovim reformama se protivio i HDZ 1990 i to iz nekoliko razloga. Stranka na čelu sa Božom Ljubićem nije bila nezadovoljna zaštitom hrvatskih nacionalnih interesa zbog slabljenja Doma naroda. Također, smatrali su kako bi ovakve ustavne promjene zacementirale Bosnu i Hercegovinu na državu sa dva entiteta, što se nije uklapalo u njihovo političko razmišljanje.
Za Aprilski paket glasalo je 26 zastupnika: 9 iz SDA, 5 iz SDS-a, po tri iz SNSD-a i SDP-a BiH, 2 iz PDP-a te po jedan iz HDZ-a BiH i SP-a Rs.
Protiv je bilo 16 zastupnika: 8 iz SBiH-a, 4 iz HDZ-a 1990 te po jedan iz NHI-ja, BOSS-a, HDU-a i SRS-a Rs.
S obzirom na to da nije postojala potrebna dvotrećinska podrška za ustavne promjene, Aprilski paket je oboren.
SNSD ga želio svim silama
Pregovori o Aprilskom paketu ostat će upamćeni i po nekim izjavama poslanika SNSD-a koje su, s današnje tačke gledišta, nezamislive.
Nikola Špirić je tokom sjednice na kojoj se glasalo o Aprilskom paketu pozdravio "sve one lidere političkih stranaka, predstavnike međunarodne zajednice, ambasadore EU, SAD-a koji su na indirektan način, u jednom reklo bi se konsultativnom smislu, pomogli da danas na stolu prvi put, nakon 10 godina od potpisa Dejtonskog mirovnog sporazuma, imamo konkretne principe i amandmane".
Pozvao je da se stvori efikasna država.
"Ja želim da kažem da su ovo radikalni pomaci u reformi Ustava, prema mom viđenju. Radikalni iz razloga jer su imali za cilj da stvore efikasne državne strukture koje će ubrzati put Bosne i Hercegovine ka euroatlantskim integracijama. Ja mislim da je radikalna promjena na reformi Predsjednštva napravljena. Radikalna u izbornom i u suštinskom smislu. Dakle, imamo jasno razgraničene nadležnosti predsjednika i njegovih zamjenika i to je ta adresa koju Brisel želi da vidi u Bosni i Hercegovini. Zašto bi nekome smetalo u ovoj zemlji što će se rotirati s jasnim ovlaštenjima svakih 18 mjeseci? Je li to treba nekoga da uzbuđuje. Meni ne smeta", govorio je Špirić.
Imao je zanimljivo i mišljenje o prijenosu nadležnosti. Kazao je da ne smatra kako to znači negaciju entiteta.
"Ako neko misli da prijenos ovlaštenja znači 100 posto negaciju, to je duboka zabluda. Pročitajte izvještaj Venecijanske komisije i u ovim amandmanima u kojima ohrabruje i one koje imaju rezervu da je to kvalitetan iskorak. Mislim da se desio kvalitetan iskorak u reformi Parlamenta. Ko je mogao sanjati prije dvije godine da ćemo imati predsjednika Parlamenta", rekao je.
Zamolio je one "kojima su puna usta suverene Bosne i Hercegovine" da državi omoguće da napravi prvi korak.
Slične stavove iznijela je i njegova kolegica Dušanka Majkić.
Parlamentarce je otvoreno pitala da li taj dan imaju "pravo okrenuti leđa građanima ove zemlje" koji očekuju mnogo od zastupnika.
"Imamo li pravo zaustaviti ovu zemlju na putu evropskih integracija? Imamo li pravo da međunarodnoj zajednici, koja je toliko učinila za ovu zemlju, kažemo mi ćemo odlučiti ovako kako mi hoćemo? Mislim da nemamo pravo, suviše truda, novca i svega drugog je završilo u ovoj zemlji da bismo mogli da se ponašamo neodgovorno", govorila je Majkić.
Ona je sa "sigurnošću" rekla da je funkcionalniji ustav jednako funkcionalnija BiH. A to su, kako je tvrdila, argumenti za dalju integraciju BiH u Evropu, ali i argumenti za dalje oblikovanje života kojim ovi narodi žive.
Vrlo brzo nakon što je propalo usvajanje Aprilskog paketa, lider SNSD-a Milorad Dodik, koji je aktivno učestvovao u pregovorima, okrenuo je ploču i počeo govoriti kako je Aprilski paket "mrtav".
