Rat u Ukrajini: Ko (ni)je dao oružje

Skoro svakog dana ukrajinski predsjednik Zelenski traži moćnije oružje. Sada su neke zemlje najavile da će isporučiti dalje sisteme naoružanja, uključujući SAD i Njemačku.

Bitka za Donbas se može dobiti samo teškim naoružanjem. Ovo je konsenzus među vojnim stručnjacima. Da bi smanjili brojčanu nadmoć ruske vojske u tom pogledu, zapadni saveznici Ukrajine su već isporučili hiljade komada oružja sa municijom. Ali jedno je jasno: zemlja se ne može braniti bez daljih isporuka oružja.

Istovremeno, NATO ne želi riskirati rat sa Rusijom. Moskva je već više puta naglašavala da se isporuke oružja takođe mogu računati kao napad – posebno ako je oružje pogodno za napad na rusku teritoriju. Zato države koje podržavaju Ukrajinu veoma pažljivo vagaju koje sisteme naoružanja isporučuju toj zemlji, piše Deutsche Welle.

Amerika

To je ponovo postalo jasno krajem maja, kada je predsjednik SAD Joe Biden najavio da će udovoljiti zahtjevu vlade u Kijevu da se ukrajinskim oružanim snagama isporuče mobilni raketni bacači. Konkretno, vjerovatno bi to trebalo da budu višecijevni raketni bacači tipa MLRS (Multiple Launch Rocket System) ili lakša verzija HIMARS (High Mobility Artillery Rocket System).

Obje platforme su pokretne i mogu da ispaljuju veći broj različitih raketa. Glavna razlika je u tome što je kod HIMARS-a raketni bacač montiran na oklopni kamion umjesto na gusjenično vozilo. Iako ovo ograničava mobilnost van puteva, vozila sa gumama troše znatno manje goriva. Prednost je i to što je za trećinu lakši i može se transportovati avionom.

Oba sistema su sposobna da ispaljuju rakete srednjeg dometa, od nekoliko stotina kilometara. Međutim, američka vlada je odbila da isporuči ovo naoružanje. Umjesto toga, ukrajinske oružane snage trebaju dobiti rakete maksimalnog dometa od 80 kilometara. Cilj je da se odbije ruski napad na ukrajinsku teritoriju. Osim toga, trebalo bi da Ukrajina iz SAD dobije i radarski sistem za protivartiljerijsku odbranu. Američka vlada kaže da se Ukrajina obavezala da neće koristiti oružje za napad na rusku teritoriju.

Od početka ruskog napada, Sjedinjene Države su daleko najveći liferant oružja Ukrajini. Konkretno, prenosivi raketni sistem Javelin (za protivtenkovske) i Stinger (protiv vazdušnih ciljeva) mogli bi dati odlučujući doprinos blokiranju ruske invazije u ranoj fazi. Sjedinjene Države i druge zemlje NATO-a su takođe isporučile jurišne helikoptere i haubice kalibra 155 milimetara za borbu u Donbasu. Predviđeno je da se isporuči još jedinica ovih sistema naoružanja.

Njemačka

Ukrajina i NATO partneri optužuju Njemačku da oklijeva u isporukama oružja. Iz Berlina pak poručuju da se savezna vlada veoma precizno pridržava internih NATO sporazuma. Činjenica je da je Njemačka do sada isporučila Ukrajini hiljade komada oružja poput pušaka, mina i protivtenkovskih, bunkerskih i vazdušnih raketnih bacača – uključujući nekoliko miliona bojeve municije – ali ne i teško naoružanje.

Prije nekoliko nedjelja, savezna vlada je obećala isporuku 50 povučenih protivavionskih tenkova Gepard i sedam samohodnih haubica 2000 (Pancerhaubica 2000). Za razliku od poljskih haubica, koje vuku vozila, one mogu nezavisno mijenjati položaj nakon svakog hica.

Kancelar Olaf Scholz je sada najavio isporuku najsavremenijeg sistema protivvazdušne odbrane IRIS-T i radara za praćenje. Pored toga, Njemačka će takođe obezbijediti četiri višecijevna bacača raketa iz zaliha Bundesvera.

Jedan od problema sa snabdijevanjem zapadnog oružja je taj što ga ukrajinski vojnici uglavnom ne poznaju. Iako je kratak brifing dovoljan za jednostavnije uređaje, stručnjaci kažu da obuka za složenije sisteme, kao što je tenk tipa Gepard, može trajati nekoliko nedelja ili čak mjeseci. To je jedan od razloga zašto Njemačka učestvuje u takozvanim "razmjenama prstenova". Na primjer, Češka, Slovenija i Grčka isporučuju Ukrajini tenkove i oklopne transportere sovjetskog tipa, a zauzvrat dobijaju modele "Marder" i "Leopard 2" iz zaliha Bundesvera.

Danska

No, ne vode se borbe samo oko Donbasa. Ruska Crnomorska flota takođe vrši opsadu jugozapadne obale Ukrajine. Ukrajina je do sada Odesu i druge primorske gradove štitila prije svega morskim minama. Međutim, obala je uglavnom nezaštićena od invazije sa mora, pošto sama Ukrajina nema značajniju mornaricu.

Protivbrodske rakete tipa Harpun za sve vremenske prilike koje je obećala Danska značajno bi poboljšale šanse za odbranu ukrajinske obale Crnog mora. To bi čak moglo prekinuti pomorsku blokadu koja u velikoj mjeri odsijeca Ukrajinu od svjetskih tržišta.

Velika Britanija

Britanska vlada je, kako je saopćeno, isporučila čitav niz sistema naoružanja Ukrajini. Ovo uključuje različite vođene rakete, poput Javelina i Stingera, koje, nakon kratke obuke, mogu da koriste pješadinci protiv vazdušnih i kopnenih ciljeva. Ali i teži raketni sistemi koji se mogu lansirati sa vozila ili sa zemlje, takođe su otišli u ruke ukrajinske vojske.

Prema riječima ministra odbrane Jamesa Happyja, Ukrajini treba biti isporučeno i "stotine" projektila Brimstone-1, koji mogu uništiti tenkove, artiljerijske položaje, ali i lake oklopne čamce. Pored toga, tu je i 120 oklopnih transportera tipa Mastif sa jakim protivminskim oklopom i malim transportnim dronom za snabdijevanje pozicija na frontu hranom i municijom.

Češka

Navodi se da je Češka već isporučila Ukrajini nepoznat broj oklopnih transportera i borbenih tenkova, višecijevnih raketnih bacača i haubica, a možda i borbenih helikoptera sovjetskog tipa. I očigledno zemlja želi isporučiti više teškog naoružanja. Kontinuitet je važan, izjavila je krajem maja ministarka odbrane Jana Černočova.

I Holandija želi isporučiti nekoliko samohodnih haubica 2000.

Više država

Iz različitih izvora se saznaje da i brojne druge zemlje planiraju isporučiti Ukrajini artiljerijske sisteme, uključujući desetine hiljada metaka artiljerijske municije kalibra 155 mm, uključujući Kanadu, Italiju, Grčku, Norvešku i Poljsku. Kao i Njemačka, Holandija želi isporučiti nekoliko samohodnih haubica.