Dok se čeka da Vlada FBiH po hitnom postupku verifikuje ovaj Pravilnik, Sindikat ga tretira kao ključnu pobjedu i odbijaju bilo kakvo smanjenje ovog roka koji vide kao zakonski bedem protiv izrabljivanja bolesnih radnika.
Usvajanje Pravilnika o zdravstvenom osiguranju radnika u Federaciji Bosne i Hercegovine na Ekonomsko-socijalnom vijeću FBiH predstavlja samo privremeno primirje, jer se njime cementira rok od 42 dana bolovanja na teret poslodavca dok se suštinski konflikt oko novog zakona samo odgađa.
Dok se čeka da Vlada FBiH po hitnom postupku verifikuje ovaj Pravilnik, Sindikat ga tretira kao ključnu pobjedu i odbijaju bilo kakvo smanjenje ovog roka koji vide kao zakonski bedem protiv izrabljivanja bolesnih radnika.
Sa druge strane, poslodavci ovaj dokument smatraju neodrživim nametom i insistiraju na tome da se njihova obaveza drastično skrati na svega 15 do 20 dana, prebacujući ostatak finansijskog tereta na državu.
Konflikt se dodatno zaoštrava na pitanju kontrole, gdje biznis sektor zahtijeva direktan uvid u medicinsku dokumentaciju radnika kako bi spriječio masovne zloupotrebe sistema.
Stručnjaci takve zahtjeve oštro režu, opravdano upozoravajući da bi ulaženje u zdravstvene kartone pretvorilo radna mjesta u poligone za ucjene i grubo prekršilo državni Zakon o zaštiti ličnih podataka.
Cijela ova institucionalna blokada ostavlja radnu grupu sa nemogućom misijom da u roku od 90 dana kreira novi Zakon o zdravstvenom osiguranju koji mora pomiriti ove nepomirljive stavove.
A kako ih pomiriti? Nikako. Jer sindikat ne odustaje od 42 dana, poslodavci su nezadovoljni, a Zakon je na "dugom štapu".
Trenutno u Federaciji BiH poslodavac snosi troškove naknade plaće tokom prvih 42 dana bolovanja radnika. Nakon toga troškove preuzima nadležni zavod zdravstvenog osiguranja.
Poslodavci već godinama tvrde da je takvo rješenje među najnepovoljnijim u regiji te da predstavlja značajan finansijski teret, posebno za mala i srednja preduzeća.
S druge strane, sindikati upozoravaju da bi smanjenje perioda od 42 dana moglo otvoriti prostor za pritiske na radnike da se vraćaju na posao prije nego što se oporave, naročito u sektorima s nižim primanjima i slabijom zaštitom zaposlenih.
Poslodavci tvrde da problem nije samo dužina bolovanja nego i nedostatak efikasne kontrole.
Prema njihovim navodima, postoje brojni slučajevi zloupotreba sistema bolovanja, ali poslodavci nemaju gotovo nikakve mehanizme da provjere opravdanost odsustva zaposlenika.
Upravo zbog toga su tražili da se razmotri kraći period finansiranja bolovanja od strane poslodavca, ali i uvođenje strožih kontrolnih mehanizama.
Sindikati smatraju da se problem zloupotreba ne može rješavati preko leđa svih radnika. Njihov argument je da država i zdravstveni sistem trebaju otkrivati eventualne zloupotrebe, a ne smanjivati postojeća radnička prava.
Također upozoravaju da bi smanjenje perioda od 42 dana predstavljalo presedan kojim bi se postepeno mogla smanjivati i druga radnička prava.
Jedan od prijedloga bio je da se poslodavcima omogući veći uvid u zdravstvenu dokumentaciju radnika koji su duže na bolovanju.
Međutim, stručnjaci upozoravaju da bi takvo rješenje moglo doći u koliziju sa Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH, jer podaci o zdravstvenom stanju spadaju među najzaštićenije kategorije ličnih podataka.
Zbog toga se eventualne reforme ne mogu svesti samo na izmjene Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH, već bi zahtijevale usklađivanje više propisa.
Iako je Ekonomsko-socijalno vijeće danas na sjednici usvojilo Pravilnik kojim ostaje važeće rješenje od 42 dana, time nije okončan spor između poslodavaca i sindikata.
Naprotiv, današnja sjednica pokazala je da su socijalni partneri postigli dogovor samo o privremenom rješenju, dok će suštinska rasprava biti otvorena tokom izrade potpuno novog Zakona o zdravstvenom osiguranju FBiH.
Samir Kurtović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine za Faktor kaže da će Pravilnik ići na Vladu FBiH i to u što kraćem roku.
- Dogovoreno je da Vlada FBiH čim prije usvoji ovaj Pravilnik. Ostaju 42 dana, mi od toga ne odustajemo. To je naše pravo. Poslodavci jesu pokrenuli inicijativu izmjena i dopuna Zakona o zdravstvneom osiguranju u FBiH, ali to je na dugom štapu i mi nećemo odustati od naša 42 dana - kazao je Kurtović.
Kada je u pitanju Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH, radna grupa je zaključila da je neophodno donijeti novi tekst zakona, pa je dogovoreno da radna grupa nastavi rad te da u roku od 90 dana dostavi tekst novog zakona.
- Zaključili smo da ne postoji razlika u stavovima socijalnih partnera, kada je u pitanju potreba zaštite osiguranika kojima je zdravstvena zaštita potreba, ali smo zaključili da je konačno došlo vrijeme, ako ne ukine, onda smanji zloupotreba bolovanja i da se kroz to omoguće veća primanja uposlenika koji poslove obavljaju na korektan način - rekao je danas nakon sjednice novinarima predsjednik ESV-a Safudin Čengić.
Kurtović na sve ovo kaže da je "na dugom štapu", te da Sindikat ne odustaje od 42 dana.
Međutim, sve ono što traže poslodavci u Federaciji BiH, a njihov prvi prijedlog je bio da 15 dana bolovanja radniku plaća poslodavac, a sve dalje da troškove snosi neko drugi, odnosno zavodi zdravstvenog osiguranja, prema mišljenju stručnjaka je nemoguće, jer zavodi nemaju taj novac.
Bilo je i prijedloga da se radniku, ako je na bolovanju duže od 20 dana traži stav liječnika, ili da se poslodavcu omogući uvid u zdravstveno stanje što je nemoguće, jer to ne dozvoljava Zakon o zaštiti ličnih podataka Bosne i Hercegovine.
Da bi se išlo u ovakve izmjene, potrebno je mijenjati tri zakona, Zakon o zdravstvenom osiguranju FBiH, Zakon o radu FBiH i Zakon o zaštiti ličnih podataka koji je na nivou države, a ne entiteta.
