Moskva plan od 20 tačaka vidi tek kao početnu osnovu za dalje pregovore, otkrio je izvor iz Kremlja za Bloomberg.
Rusija će zatražiti značajne izmjene nacrta mirovnog plana koji su dogovorile Ukrajina i Sjedinjene Američke Države, tvrdeći da trenutni prijedlog ne zadovoljava ključne ruske interese.
Moskva plan od 20 tačaka vidi tek kao početnu osnovu za dalje pregovore, otkrio je izvor iz Kremlja za Bloomberg.
Prema tom izvoru, Moskva smatra da planu „nedostaju odredbe važne za Rusiju i da ne odgovara na mnoga pitanja“. Kremlj posebno insistira na „garancijama protiv budućeg širenja vojnog saveza NATO-a prema istoku“, te traži obavezu o neutralnom statusu Ukrajine u slučaju njenog ulaska u Evropsku uniju.
Osim toga, Rusija je nezadovoljna zbog „nedostatka ograničenja“ u vezi s veličinom ukrajinskih oružanih snaga i vrstama naoružanja koje bi smjele posjedovati. Na spisku zahtjeva nalaze se i „jasne garancije“ u vezi sa statusom ruskog jezika u Ukrajini, kao i ukidanje zapadnih sankcija te rješavanje sudbine ruske imovine zamrznute na Zapadu, prenosi Index.hr.
Izvor je dodao da Rusija trenutni dokument smatra „prilično tipičnim ukrajinskim planom“, ali da će ga „proučiti hladne glave“.
Podsjetimo, ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski jučer je prvi put javno iznio sadržaj mirovnog plana od 20 tačaka dogovorenog sa Sjedinjenim Američkim Državama. Tom prilikom naglasio je da Ukrajina ne prihvata zahtjev za odricanje od članstva u NATO-u, što je bilo uključeno u raniji plan od 28 tačaka. Zelenski je također otkrio da nacrt sporazuma ne predviđa ukidanje američkih sankcija protiv Rusije, ali da Vašington namjerava njihovo postepeno ukidanje nakon završetka rata.
Zelenski je dodao da očekuje odgovor Moskve nakon što američka strana stupi u kontakt s Kremljom. Ukrajinski predsjednik također je govorio o detaljima sigurnosnih garancija između Ukrajine, Sjedinjenih Američkih Država i evropskih zemalja, koje bi činile ključni dio svakog mirovnog sporazuma s Rusijom.
Nacrt sporazuma od 20 tačaka predstavlja skraćenu verziju prvobitnog plana od 28 tačaka o kojem su SAD ranije razgovarale s ruskom stranom. Zelenski je u svojim izjavama predstavio ono što ukrajinska strana smatra prihvatljivim kompromisom za povlačenje svojih trupa iz dijelova Donjecke oblasti koje trenutno ne drže ruske snage.
To područje uključuje takozvani „pojas utvrda“, odnosno ukrajinske utvrđene gradove poput Kramatorska i Slavjanska, koji trenutno predstavljaju prepreku svakom potencijalnom ruskom prodoru dublje u unutrašnjost Ukrajine. Ruski predsjednik Vladimir Putin ranije je izjavio da Ukrajina mora praktično ustupiti cijelu Donjecku oblast kako bi mirovni plan bio uspješan.
Objašnjavajući stav svoje zemlje, ukrajinski predsjednik rekao je da bi Rusija morala povući svoje snage s teritorija ekvivalentnog onome koji bi ustupile ukrajinske trupe, čime bi se formirala demilitarizirana zona oko pojedinih sadašnjih linija fronta.
„Ako ovdje uspostavimo slobodnu ekonomsku zonu, a ona podrazumijeva praktično demilitariziranu zonu – što znači da se teške snage uklanjaju s tog područja – i ako udaljenost, na primjer, iznosi 40 kilometara (moglo bi biti pet, deset ili 40 kilometara), tada, ako su ova dva grada, Kramatorsk i Slavjansk, naša slobodna ekonomska zona, Rusi bi morali povući svoje trupe za istu udaljenost – pet, deset ili 40 kilometara“, rekao je Zelenski.
Među ostalim ključnim tačkama nacrta plana, uključujući i prijedloge Kijeva, nalaze se potvrda suvereniteta Ukrajine i sporazum o nenapadanju između Rusije i Ukrajine, kao i sigurnosne garancije koje bi Ukrajini pružili SAD, NATO i evropske države, a koje bi, prema Zelenskom, „odražavale član 5“ – temeljni princip kolektivne odbrane NATO-a.
Plan predviđa vojni odgovor i ponovno uvođenje sankcija Moskvi u slučaju ruskog napada na Ukrajinu, ali bi garancije bile povučene ukoliko Ukrajina napadne Rusiju ili bez provokacije otvori vatru na rusku teritoriju.
Dokument također uključuje paket za poslijeratni ekonomski oporavak Ukrajine, uključujući osnivanje Ukrajinskog razvojnog fonda za ulaganja u tehnologiju, podatkovne centre i umjetnu inteligenciju, kao i ulaganja američkih kompanija u ukrajinski sektor prirodnog plina. Zelenski je procijenio ukupne ekonomske gubitke izazvane ratom na 800 milijardi dolara.
Predlaže se i kompromisno rješenje za rad nuklearne elektrane Zaporižja, koja je trenutno pod ruskom kontrolom, prema kojem bi elektranom upravljalo zajedničko američko-ukrajinsko preduzeće. Pedeset posto proizvedene električne energije pripalo bi Ukrajini, dok bi ostatkom raspolagale Sjedinjene Američke Države. Plan također predviđa povlačenje ruskih trupa iz Dnjepropetrovske, Mikolajevske, Sumske i Harkivske oblasti.
Cijeli proces bio bi formaliziran pravno obavezujućim sporazumom, čiju bi provedbu nadziralo i garantovalo Vijeće za mir, kojim bi predsjedavao američki predsjednik Donald Trump. Potpuni prekid vatre stupio bi na snagu odmah nakon što se sve strane usaglase.
Kontrola teritorija ostaje najkompleksnije pitanje svakog sporazuma. Zelenski je detaljno govorio i o mogućem nacionalnom referendumu u Ukrajini kojim bi se formalizirao kraj rata.
„Ljudi bi tada mogli odlučiti: odgovara li nam ovakav kraj ili ne?“, rekao je. „To bi bio referendum. Referendum zahtijeva najmanje 60 dana. Potreban nam je stvarni prekid vatre u trajanju od 60 dana, jer u suprotnom referendum ne bi bio legitiman.“ Zelenski je dodao da se od stanovnika teritorija pod ruskom kontrolom ne može očekivati da glasaju slobodno i pošteno.
„Ali na teritorijama koje mi kontrolišemo, gdje se pravni i pošteni referendum zaista može provesti, proces glasanja i pripreme – baš kao i kod potencijalnih izbora o kojima naši partneri govore – mora se odvijati u sigurnim uslovima“, rekao je. „Bez sigurnosti, legitimitet je također upitan. Sve to objašnjavamo našim partnerima.“
Mirovni napori administracije Donalda Trumpa, koje predvode specijalni izaslanik SAD-a Steve Witkoff i zet američkog predsjednika Jared Kushner, posljednjih sedmica bilježe spor, ali postepen napredak. Tokom vikenda, ukrajinska delegacija predvođena sekretarom Vijeća za nacionalnu sigurnost Rustemom Umerovim i izaslanik Kremlja Kiril Dmitrijev odvojeno su se sastali sa svojim američkim kolegama u razgovorima koje je Witkoff opisao kao „konstruktivne i produktivne“.
Glasnogovornik Kremlja Dmitrij Peskov izjavio je danas da je Dmitrijev Putinu podnio „detaljan izvještaj o rezultatima svog putovanja u Miami“. „Na osnovu tih informacija Moskva će formulirati svoje naredne korake i nastaviti kontakte u vrlo bliskoj budućnosti putem postojećih kanala“, rekao je Peskov. Odbio je ulaziti u detalje, ističući da Moskva smatra „kontraproduktivnim“ raspravljati o pregovorima putem medija.
