Prva bošnjačka gimnazija u Sarajevu nešto više od tri decenije predstavlja jednu od prepoznatljivih obrazovnih institucija u Bosni i Hercegovini.
Osnovana tokom agresije na Bosnu i Hercegovinu, u ratnom Sarajevu, ova škola nastala je s idejom da ponudi kvalitetno obrazovanje koje prati međunarodne obrazovne trendove, ali i snažnu odgojnu komponentu.
Direktorica škole Emela Mehmedspahić u razgovoru za Agenciju MINA podsjeća da je osnivanje ove škole u ratnim okolnostima predstavljalo značajan društveni i obrazovni iskorak.
– Samim osnivanjem Prve bošnjačke gimnazije za vrijeme agresije na Bosnu i Hercegovinu i u ratnom Sarajevu napravljen je značajan iskorak. Ideja je bila da se osnuje škola koja će ponuditi snažnu odgojnu komponentu i poštovati međunarodne obrazovne trendove. Iz ove perspektive, nakon 30 godina, možda sam subjektivna, ali postoje i konkretni pokazatelji, pa mogu reći da je misija škole uspješna.
Prva bošnjačka gimnazija iznjedrila je mnogo dobrih, talentovanih, vrijednih i poštenih ljudi koji su na čast školi, ali i Bosni i Hercegovini – kazala je direktorica Mehmedspahić.
Posebnosti nastavnog programa
Nastavni proces u školi prati kantonalni plan i program koji usvaja Ministarstvo obrazovanja Kantona Sarajevo. Međutim, kao škola čiji je osnivač Islamska zajednica, Prva bošnjačka gimnazija ima mogućnost da dio kurikuluma prilagodi vlastitim obrazovnim ciljevima.
Jedna od najvažnijih posebnosti jeste obavezni arapski jezik kao drugi strani jezik, što je definisano još osnivačkim aktom škole. Pored toga, škola je među prvima uvela seminarske radove, multidisciplinarne projekte i maturske radove kao sastavni dio nastavnog procesa.
– Multidisciplinarni projekti, međupredmetne korelacije i maturski rad kao kruna školovanja nešto su što smo u ovoj školi imali još od 1995. godine, dok se danas takav pristup uvodi kroz kurikularnu reformu u Kantonu Sarajevo – ističe Mehmedspahić.
Direktorica Emela Mehmedspahić
Posebno mjesto u radu škole ima i međunarodni Cambridge program, koji se u Prvoj bošnjačkoj gimnaziji provodi od 2005. godine.
– Mnoge škole u regionu uspjele su uvesti Cambridge programe IGCSE ili AS/A level, ali ih nisu uspjele održati. Kod nas se već dvadeset godina uspješno provode oba nivoa programa. To je zahtjevan sistem, ali naši učenici postižu dobre rezultate – navodi direktorica.
Prednost ovog programa ogleda se i u tome što iskustva i metode rada iz Cambridge sistema koriste i učenici koji pohađaju kantonalni kurikulum.
Odgoj mladih ljudi spremnih na izazove
U školi se posebna pažnja posvećuje razvoju odgovornosti, discipline i samopouzdanja kod učenika. Mehmedspahić naglašava da učenici koji upisuju ovu školu obično dolaze s jasnim ciljem, a zadatak škole je da taj potencijal razvija.
– Nastojimo da izgradimo mlade ljude koji mogu odgovoriti izazovima svog vremena. Pratimo savremene trendove u obrazovanju i nauci, ali nam je jednako važno da ti mladi ljudi služe svojoj domovini – kazala je Mehmedspahić.
Uspjeh učenika vidi se i kroz njihove rezultate na fakultetima.
– Profesori s različitih fakulteta često kažu da su naši učenici među prvih pet kada se objavljuju rezultati ispita. Također se ističu po vještinama prezentiranja i javnog nastupa – dodaje ona.
Iskustva učenika: teorija i praksa
Maturantica Ilhana Pindžo, učenica prirodnog smjera, ističe da nastava u školi često podrazumijeva praktičnu primjenu znanja.
Maturantica Ilhana Pindžo
– Koliko god neki zadaci ili oblasti bili teški, profesori se trude da nam ih olakšaju. Posebno pomaže to što se zadaci i metode rada iz Cambridge programa povezuju s našim redovnim nastavnim planom. Tako u predmetima poput biologije i hemije ne učimo samo teoriju, nego vidimo i kako se znanje primjenjuje u praksi – kazala je Pindžo.
Slična iskustva ima i maturantica Hanan Zulum s matematičko-računarskog smjera, koja naglašava spremnost profesora da pomognu učenicima i izvan redovne nastave.
– Profesori su uvijek spremni pomoći, bilo na času ili mimo časa. Naša razrednica, profesorica matematike, često odgovara na poruke i izvan radnog vremena ako nam nešto nije jasno – kazala je Zulum.












