Procurili detalji Trumpovog plana za Ukrajinu

Nakon dužeg razmatranja nekoliko kandidata novi američki predsjednik Donald Trump konačno je izabrao "izaslanika" za Ukrajinu, odnosno rusko-ukrajinski rat, čovjeka koji bi trebao provesti Trumpov mirovni prijedlog za makar "privremeno okončanje ratnih sukoba".

Izbor je pao na iskusnog penzionisanog 80-godišnjeg generala, odlikovanog junaka Vijetnamskog rata te, početkom 90-ih godina, komadanta američke vojske za specijalne operacije u Evropi (SOCEUR) Keitha Kellogga, inače vjernog lobistu za lika i djela Donalda Trumpa.

On je dramatičnog 6. januara 2021. - kad se dogodio napad na Capitol Trumpovih simpatizera nezadovoljnih izbornom pobjedom - bio u Bijeloj kući s Trumpom te je istražnoj komisji, koje je ispitivalo o Trumpovu ponašanje u toj situaciji, potvrdio da su mu njegovi savjetnici savjetovali "da poduzme mjere za suzbijanje nemira, ali je on to dobio".

Kellogg je, recimo, bio u zgradi Pentagona 11. septembra 2001., kad su se u nju avionom zaletjeli Al-Qaidini teroristi samouboice putničkim avionom ubivši pri tome sve putnike. Zanimljivo je da je istovremeno bio vojni komentator i konzervativnog Fox Newsa i liberalnog CNN-a. Trump je imenovanje Keitha Kellogga prokomentirisao na društvenoj mreži Truth Social: "Zajedno ćemo osigurati mir, a SAD i svijet će ponovno biti sigurno mjesto za život", piše Jutarnji.hr.

Podsjetimo da je, još u kampanji, Donald Trump najavljivao da "može okončati rat u Ukrajini za 24 sata" - još nije jasno kako, premda su se neki obrisi tog "mirovnog nacrta" pojavili u medijima, a pogotovo se ne zna jesu li obje zaraćene strane uopće spremne za pregovore i uslove koje, navodno, nudi Trump.

Keith Kellogg iznio je zajedno s Fredrickom Fredom Fleitzom prvu verziju "Trumpova prijedloga", koja će biti osnova za konačni plan koji bi, prema pisanju američkih novina, trebao biti predstavljen objema stranama, i Kijevu i Moskvi, najkasnije do početka aprila, dakle oko dva mjeseca nakon stupanja na predsjedničku dužnost. Kellogg je bio šef američkog Vijeća za nacionalnu sigurnost u prvom Trumpovu mandatu, od 2017. do 2108., a potom je obnašao dužnost savjetnika za nacionalnu sigurnost tadašnjeg potpredsjednika Mikea Pencea.

Nakon što je Trump izgubio izbore od Joea Bidena 2020., Kellogg je osnovao America First Policy Institute kao podršku Trumpovim političkim nastojanjima da ponovno pobijedi na izborima, što mu novi predsjednik nije zaboravio i nije ga ostavio, unatoč poodmakloj dobi, da uživa u penziji. Kellogg je prije predstavljanja plana rekao da se obje zaraćene strane "igraju vatrom" ako ne prihvate pregovore.

Naime, kao sredstvo pritiska - Kijevu je obznanio da će u slučaju odbijanja pregovora (nije spominjao prihvatanje prijedloga, nego odbijanje pregovora) SAD prestati s isporukama oružja, a Moskvi je poručio, odbije li ona sjesti za pregovarački stol, da će "pojačati vojnu pomoć Ukrajini". SAD će se zalagati za prekid vatre i tražiti dogovorno rješenje ukrajinskog sukoba, navodi BBC.

Istovremeno, Washington će nastaviti snabdijevati Ukrajinu oružjem kako bi spriječio nove ruske napade - ali samo ako Kijev pristane na mirovne pregovore.

Dakle, "plan" da zaraćene strane posjedne za stol čini se "vojnički jednostavan", ali hoće li proći njegovi prijedlozi, koji su, pretpostavlja se, ovi: kako bi potaknuli Rusiju da sudjeluje u pregovorima, NATO-a će Ukrajinu staviti na dugotrajno čekanje za članstvo u Savezu (spominje se od 10 do 20 godina), ali u zamjenu za "sporazum o sveobuhvatnim sigurnosnim jamstvima" koja podrazumijevaju isporuku oružja i "razmjenu" obavještajnih podataka.

Prema jednoj verziji, kao znak dobre volje, sukob bi se zamrznuo na "trenutnoj liniji fronta" (podsjetimo da su iz Kremlja na to odlučno rekli "ne dolazi u obzir"), a Ukrajina bi se - zavisi od interpretacije - možda trajno morala odreći područja koja je Rusija okupirala ili, kako navodi BBC: "Ukrajina neće morati odustati od svoje namjere da vrati sve svoje teritorije koje je Rusija otela, ali Kijev mora pristati na to da će se za postizanje ovog cilja koristiti samo diplomatska sredstva, ma koliko proces potrajao". Drugim riječima, nudi se tzv. mirna reintegracija.

No, podsjetimo da su i na to reagirali iz Moskve, jer je Vladimir Putin poručio da on neće mijenjati svoje za svoje, aludirajući da su ta okupirana područja ionako već pripojena Rusiji i za Putina su "dio ruskog teritorija". Prema nekim izvorima, prijedlog sadrži i članak prema kojem bi se na liniju razdvajanja postavile mirovne međunarodne snage, ali Kremlj je unaprijed odbacio takvu mogućnost. No, kako bi Trump odobrovoljio Putina za pregovore, u dokumentu se predlaže "djelomično ukidanje sankcija koje su uvedene protiv Rusije, ali istovremeno bi se uvele carine na uvoz ruskih energenata kako bi se iz toga financirala obnova Ukrajine".

Opet podsjetimo da mnogi, pa čak i ruski prorežimski ekonomisti, ističu da bi u drugoj polovini 2025. godine moglo doći do ekonomske krize, pada proizvodnje, koja trenutno raste za račun vojne industrije, ali i do daljnjeg rasta inflacije, devalvacije rublja i tzv. stagflacije (stanja u kojem je ekonomija istodobno u stagnaciji i inflaciji). To predviđa profesor na Institutu za ekonomiju rasta Sergej Vasilkovski, a Putinova šefica Narodne banke Elvira Nabiuljina govori da "do stagflacije možda neće doći ako se bude vodila pametna monetarna politika".

Uprkos svemu, ova je inicijativa prilično upitna jer, dok god Putin misli da može pobijediti (a u to je još uvijek uvjeren), on će ratovati ili pregovarati pro forma, jer za njega su jedini pravi pregovori oni o "kapitulaciji Ukrajine" i postavljanju marionetskog proruskog režima u Kijevu te, kako je i sam nebrojeno puta rekao - isključivo neutralni status Ukrajine i nikakva, ama baš nikakva, mogućnost članstva u NATO-u. Zbog toga će general Kellogg, a pogotovo Trump, imati puno posla s neizvjesnim krajem i posljedicama. Putin će vjerovatno pristati na pregovore, ali samo da zadovolji odnosno ne ozlovolji Trumpa, ali rat teško da će se prekinuti.