Evropski sud za ljudska prava (ESLJP) danas je, na javnoj sjednici u sjedištu Suda za ljudska prava u Strazburu, izrekao zaključne odredbe presude u predmetu Kovačević protiv Bosne i Hercegovine (br. 43651/22), javlja Politicki.ba.
Predmet se odnosio na tvrdnju podnosioca apelacije Slavena Kovačevića da su izborna pravila za Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH i Predsjedništvo BiH diskriminatorna prema njemu te da su mu onemogućila glasanje za kandidate po vlastitom izboru na izborima 2022. godine.
Sud je prihvatio prigovor Vlade Bosne i Hercegovine i ocijenio da je apelacija neprihvatljiva jer:
-
je podnosilac zloupotrijebio pravo na individualnu aplikaciju u smislu člana 35 stav 3 (a) Evropske konvencije o ljudskim pravima (odlukom 16 glasova prema 1);
-
podnosilac nema status žrtve u smislu člana 14 Konvencije u vezi s članom 3 Protokola br. 1 i članom 1 Protokola br. 12 (odlukom 12 glasova prema 5).
Sud je jednoglasno zaključio da nije potrebno razmatrati ostale osnove neprihvatljivosti na koje se pozivala Vlada, prenosi Politicki.ba zakljucke (NE PRESUDU!) Suda u Strazburu.
Osnovne činjenice
Slaven Kovačević, državljanin Bosne i Hercegovine i Hrvatske, rođen 1972. godine, savjetnik je člana Predsjedništva BiH. Živi u Sarajevu (Federacija BiH).
Ustav BiH, nastao na osnovu Dejtonskog mirovnog sporazuma iz 1995. godine, uspostavlja podjelu stanovništva na „konstitutivne narode“ (Bošnjaci, Hrvati i Srbi) i „Ostale“ i građane BiH. Samo osobe koje se izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda mogu se kandidirati za Dom naroda i Predsjedništvo. Pored toga, glasačko pravo za predstavnike u tim institucijama zavisi od entitetske pripadnosti birača.
Za razliku od toga, za Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH ne postoje etnički kriteriji.
Tok postupka
Kovačević je podnio aplikaciju 30. augusta 2022. godine, pozivajući se na:
-
član 14 Konvencije (zabrana diskriminacije),
