Znam da neke od njih iritira uloga visokog predstavnika Christiana Schmidta i drugi aspekti Daytonskog mirovnog sporazuma, ali njih trojica moraju vladati zemljom, a što se NATO-a tiče, jasno sam im rekao da ne možemo prihvatiti sigurnosni vakuum u BiH i ne želimo destabilizaciju, rekao je Rutte.
Ministri EU-a i NATO-a ponovno crtaju sigurnosni nacrt Europe Usred rastućih prijetnji iz Rusije i neizvjesnosti oko američkih obaveza pod Donaldom Trumpom, ministri odbrane EU (u Varšavi) i ministri vanjskih poslova NATO-a (u Bruxellesu) održavaju paralelne razgovore o preoblikovanju europske sigurnosne strategije.
Glavni prioriteti uključuju:
• Povećanje potrošnje za odbranu i ponovno naoružavanje Evrope kako bi se zatvorile praznine u sposobnostima.
• Priprema za potencijalno povlačenje SAD-a iz NATO-a i smanjenje potpore Ukrajini.
• Identificiranje ključnih vojnih potreba kao što su protuzračna odbrana, projektili dugog dometa i mobilnost trupa.
• Pokretanje oko 20 novih projekata ulaganja u odbranu EU-a do juna.
ČLANICE NATO SAVEZA INDIVIDUALO ODLUČUJU
Članice NATO-a individualno odlučuju o međusobnoj suradnji i nije na glavnom tajniku da to komentira, rekao je Mark Rutte, zamoljen da komentira potpisivanje deklaracije o vojnoj suradnji između Hrvatske, Albanije i Kosova.
-Molim vas da razumijete da se ja kao glavni tajnik trebam suzdržati od komentiranja svega u svakom dijelu svijeta, uključujući i zapadni Balkan, rekao je Rutte na konferenciji za novinare, odgovarajući na pitanje kako ta izjava utječe na regionalnu stabilnost za koju je srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić rekao da otvara utrku u naoružavanju.
-Na saveznicima je da individualno odlučuju o tome, postoji još puno bilateralnih i trilateralnih sporazuma među saveznicima, istaknuo je Rutte.
Dodao je da stanje na zapadnom Balkanu izaziva zabrinutost u NATO-a, zbog čega je Savez prisutan na Kosovu i u BiH.
Sličan odgovor dao je i na pitanje o potpisivanju sporazuma o vojnoj suradnji između Mađarske, članice NATO-a i Srbije koja ima bliske odnose s Rusijom.
-To je izvan NATO-a, NATO nije dio toga i ne tiče se Saveza, rekao je Rutte.
Glavni tajnik NATO-a komentirao je stanje u BiH i susret predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom u Moskvi i tjeralicu koja je izdana u BiH za njegovo hapšenje.
Prije svega, na Predsjedništvu BiH je da preuzme kontrolu nad zemljom, to sam objasnio trojici članova prilikom moga posjeta Sarajevu prije tri sedmice.
-Znam da neke od njih iritira uloga visokog predstavnika Christiana Schmidta i drugi aspekti Daytonskog mirovnog sporazuma, ali njih trojica moraju vladati zemljom, a što se NATO-a tiče, jasno sam im rekao da ne možemo prihvatiti sigurnosni vakuum u BiH i ne želimo destabilizaciju, rekao je Rutte.
Što se tiče situacije oko Dodika, Rutte je rekao da očekuje on prihvati odluke neovisnog pravosuđa i da se sukladno tome ponaša.
NATO je tu da ostane i Sjedinjene Države su više puta potvrdile svoju privrženost NATO-u i članku 5 o uzajamnoj obrani, izjavio je Rutte.
-Apsolutno sam uvjeren da je savez tu da ostane. Njihova privrženost apsolutno jasna, rekao je Rutte na konferenciji za novinare u Bruxellesu.
No, dodao je da SAD istovremeno očekuje da europski saveznici i Kanada povećaju troškove za obranu na dva posto BDP-a i više, što se po Rutteovim riječima već događa.
Glavni tajnik je održao konferenciju za novinare uoči dvodnevnog sastanka ministara vanjskih poslova država članica u četvrtak i petak u Bruxellesu.
Prijetnja s kojom se suočavamo od Rusije ostaje i Rusija nastavlja blisko surađivati s Kinom, Iranom i Sjevernom Korejom na način koji ne samo da šteti Ukrajini, već predstavlja rizik za NATO i cijeli svijet, rekao je Rutte.
