U istočnoj Hercegovini probijen je tunel dug 12,2 kilometra, dio velikog hidroenergetskog projekta Gornji horizonti, koji predviđa preusmjeravanje dijela voda iz sliva rijeke Neretve u Trebišnjicu. Projekat vrijedan 67 miliona eura finansira se s ciljem povećanja hidroenergetskog potencijala regije, a centralni objekt unutar sistema je Hidroelektrana Dabar, čije se puštanje u rad očekuje do 2027. godine.
Plan obuhvata izgradnju dvije akumulacije, tri hidroelektrane te mrežu tunela i kanala koji bi trebali omogućiti kontrolu i preusmjeravanje podzemnih i površinskih voda ka Trebišnjici, a zatim i prema Platu kod Dubrovnika, gdje se već sada koristi voda iz tog sistema za proizvodnju električne energije.
Ekološke posljedice i upozorenja naučnika
Stručnjaci i ekološka udruženja upozoravaju da bi realizacija projekta mogla imati ozbiljne i dugoročne posljedice po hidrologiju i biodiverzitet čitavog sliva Neretve.
Preusmjeravanje voda, tvrde, može uzrokovati presušivanje pritoka poput Bune, Bunice i Bregave, koje su već zabilježile smanjenje protoka i pad izdašnosti izvora. To bi, prema podacima, moglo značiti gubitak do 30 posto dotoka u ove vodotoke i time ugroziti autohtone vrste riba i drugih organizama.
Najveći rizik odnosi se na Hutovo blato, jedno od najvažnijih močvarnih staništa u jugoistočnoj Evropi, koje već sada bilježi smanjeni dotok vode.
