Govoreći o tome kako bi pokušao spriječiti blokade i preglasavanje u Predsjedništvu BiH ukoliko bi bio izabran kao predstavnik bošnjačkog naroda, u situaciji kada bi predstavnici HDZ-a i SNSD-a bili izabrani iz reda hrvatskog i srpskog naroda, Efendić nudi drugačiji pristup.
Predsjednik Stranke za Bosnu i Hercegovinu i jedan od kandidata za člana Predsjedništva BiH, Semir Efendić, bio je gost sinoćnjeg izdanja emisije 'Istraga sedmice'.
Razgovor je započet njegovim komentarom predstojeće odluke PIK-a o imenovanju novog visokog predstavnika u BiH te ocjenom rada aktuelnog predstavnika, koji napušta tu poziciju:
"Ono što je za nas važno jeste da je visoki predstavnik dio Dejtonskog mirovnog sporazuma. Bez promjene Dejtonskog sporazuma ne bi se uopće moglo razgovarati o odlasku visokog predstavnika. Što se tiče osoba koje vrše tu dužnost, do sada smo imali vrlo različite nosioce te funkcije. Iskustva su također različita – od onih koji nisu radili gotovo ništa, do onih čije su odluke bile štetne. Znamo da je posljednji visoki predstavnik uglavnom otvarao prostor hrvatskoj politici u Bosni i Hercegovini. Njegov dolazak u BiH išao je preko Dubrovnika i Mostara do Sarajeva, čime je, na određeni način, pokazao pravac svog djelovanja. To je kasnije potvrdio kroz izmjene izbornog zakonodavstva. Njegov pokušaj da se suprotstavi Dodiku ili da djeluje kroz zakon koji je donio završio je, može se reći, neuspjehom, jer je Dodik pokazao da institucije Bosne i Hercegovine nisu u stanju adekvatno reagirati na njegova djela, uključujući i pokušaje podrivanja državnih institucija. Na kraju se sve završilo na međunarodnom planu. Po mom mišljenju, ključno pitanje je čiju politiku i kakvu politiku u Bosni i Hercegovini će provoditi novi visoki predstavnik“, naglašava Efendić i dodaje:
„Ukoliko se desi da novi visoki predstavnik bude osoba koju favorizira Trumpova administracija, postoji velika vjerovatnoća da na nju mogu utjecati lobistički krugovi s kojima Dodik već godinama sarađuje. Evropska unija je svjesna da joj nikako ne bi odgovaralo postojanje kriznog područja na njenim granicama ili unutar njih, što Bosna i Hercegovina u tom smislu jeste. S druge strane, Sjedinjenim Američkim Državama to možda nije jednako osjetljivo pitanje. Nisam siguran da bi bile jednako zabrinute zbog eventualne krize u BiH kao što bi to bila Evropska unija. Upravo iz tog razloga smatram da EU ima veći interes da očuva stabilnost u Bosni i Hercegovini nego SAD“, procjenjuje Efendić.
Govoreći o tome kako bi pokušao spriječiti blokade i preglasavanje u Predsjedništvu BiH ukoliko bi bio izabran kao predstavnik bošnjačkog naroda, u situaciji kada bi predstavnici HDZ-a i SNSD-a bili izabrani iz reda hrvatskog i srpskog naroda, Efendić nudi drugačiji pristup:
"Ja sam kandidat za člana Predsjedništva iz reda bošnjačkog naroda i važno je da taj predstavnik ne iznevjeri povjerenje tog naroda. Obratite pažnju na nešto o čemu do sada nismo dovoljno govorili – u kantonima u kojima političke stranke iz Sarajeva ostvaruju dobar izborni rezultat postoji dovoljan broj mandata za većinu u Predstavničkom domu Parlamenta BiH. Bez te većine nije moguće imenovati Vijeće ministara. Drugim riječima, bilo kakva većina u Predsjedništvu gubi značaj bez potvrde u Parlamentu. Ključni mehanizam, dakle, nalazi se u Predstavničkom domu. Izborne jedinice koje obuhvataju kantone Sarajevo, Tuzla, Zenica i druge daju značajan broj mandata – oko 25, dok je za većinu potrebna 22. To znači da se bez te političke snage ne može formirati Vijeće ministara. Međutim, sve počinje od politike i jasno definisanih ciljeva. Moguće su različite situacije, ali je važno imati pregovaračku poziciju. Nova politička struktura Parlamenta može donijeti drugačije odnose i vjerujem da uz promišljenu i odgovornu politiku možemo doći do formiranja drugačijeg Vijeća ministara. Također vjerujem da i opozicione stranke iz entiteta RS mogu imati ključnu ulogu ukoliko osvoje dovoljan broj glasova, posebno kada je riječ o entitetskoj većini", ističe Efendić, predstavljajući drugačiji pogled na odnose unutar državne vlasti.
