Predstavnički dom Federalnog parlamenta nije odobrio zaduženje od 79,9 miliona eura, od čega se oko polovina iznosa odnosila na Federaciju BiH kao krajnjeg dužnika, 30-ak posto na Rudnik mrkog uglja Banovići i 20-ak posto na preduzeće Elektroprivreda BiH.
Ciljevi ovog zajma, prema sporazumu o zajmu između Bosne i Hercegovine i Međunarodne banke za obnovu i razvoj, bili su prenamjena rudničkog zemljišta u rudnicima mrkog uglja Banovići i Kreka te zatvaranje rudničke jame u Zenici, kao i finansiranje obaveza koje bi iziskivao takav poduhvat oficijelno nazvan 'projektom pravedne tranzicije u odabranim regijama bogatim ugljem u Bosni i Hercegovini'.
Dio novca od kredita čija bi otplata započela 2032. godine, a do tada trajao sedmogodišnji grace period, bio je namijenjen za obaveze prema radnicima navedenih rudnika, bilo da se to odnosi na otpremine ili penzionisanje nekih od njih ili na angažman u realizaciji projekata prenamjene vezanih za predviđene kapacitete iz obnovljivih izvora energije.
Večeras u Predstavničkom domu nije usvojen ni predlagani zaključak da se Ured za reviziju obaveže na reviziju u svim rudarskim preduzećima s ciljem sagledavanja njihovog poslovanja i rashoda u 2025. godini, a posebno provođenja projekata pravdene tranzicije i održivosti rudarskog sektora.
Za razliku od tih odluka, većina zastupnika odobrila je na ovoj sjednici dodatno zaduženje od 95 miliona eura prema izmijenjenom ugovoru o zajmu između Bosne i Hercegovine i Evropske banke za obnovu i razvoj radi izgradnje poddionice od 5,5 kilometara Poprikuše – Nemila na Koridoru Vc. Krajnji predviđeni dužnik u ovom slučaju je preduzeće „Autoceste Federacije BiH“, rok otplate 11 godina a grace period četvorogodišnji.
Predstavnički dom nije odobrio odluku o relokaciji obaveza u vezi s kreditom kod Evropske banke za obnovu i razvoj za projekat Sarajevska obilaznica.
