Značajno povećanje troškova rada kroz Uredbu o minimalnoj plaći, uz državnu intervenciju u tržište rada, već proizvodi negativne posljedice po privredu Federacije BiH, a stvarni efekti, upozoravaju poslodavci, tek će se u punoj mjeri vidjeti do kraja godine.
Nihad Imširović, predsjednik Udruženja poslodavaca Federacije BiH kazao je danas na konferneciji za medije da je poslodavcima u FBiH ova godina krenula sa dva događaja koja su obilježila aktivnosti poslovne zajednice.
- A to je Uredba o minimalnoj plaći i Zakon o unutrašnjoj trgovini u Federaciji BiH, vjerujem da će to biti temom rasprava i tokom 2026. godine - kazao je Imširović.
Naglasio je da je značajno povećanje troška rada uzrokovano Uredbom o minimalnim plaćama u FBiH.
- Sve nas u poslovnoj zajednici, a vjerujem i socijalne partnere, stavilo u jednu sasvim drugačiju poziciju. Svi smo se morali suočiti sa značajnijim troškom što je u konačnici dovelo do erozije poduzetničke baze, u smislu da su mnogi najavljivali i odustajanje od biznisa i preseljenje biznisa u nama druge, susjedne države - kazao je Imširović.
Makroekonomski efekti nisu optimistični
Tvrdi da je došlo i do otkaza, a da se to posebno reflektiralo na mala i mikro preduzeća.
- Moram reći da je ono što je bilo teško "amortizovano" donošenjem tri Uredbe o sufinansiranju i refundiranju doprinosa, Uredbom o finansijskoj pomoći niskoakumulativnih preduzeća i Uredbom za finansiranje doprinosa za zaposlenike, dobrim dijelom spriječila sve negativne efekte - rekao je Imširović, te dodao da će se stvarni efekti povećanja minimalne plaće vidjeti tek po završetku godine.
Makroekonomski efekti nisu baš optimistični, kaže Imširović.
Naglasio je da državno administriranje plaća, bez obzira na dobru namjeru uvijek ima za posljedicu dvije konsekvence.
- Jedna je dodatno opterećenje onih koji već doprinose uporedo sa poticanjem neefikasnosti i druga jako loša poruka tržištu rada - tvrdi Imširović.
Neradna nedjelja
Govoreći o Zakonu o unutrašnjoj trgovini u FBiH, Imširović je rekao da se kompletna rasprava o tom zakonu svela na onaj kontraverzni član 18. o neradnoj nedjelji.
- Nažalost, ni dan-danas nismo postigli konsenzus na nivou Ekonomsko-socijalnog vijeća FBiH u kontekstu pozitivnih i negativnih stvari. Stav Udruženja poslodavaca je tu bio vrlo pragmatičan, zakonsko rješenje o unutrašnjoj trgovini definitivno jeste jedno od boljih zakonskih rješenja. Neradna nedjelja sa sobom donosi i prednosti i mane, zavisi iz kojeg ugla neko to mjeri, odnosno kvantificira. Vjerujem da ne trebamo ići dalje u derogiranje tog rješenja, nego trebamo pokušati to ispratiti do kraja i tu neradnu nedjelju prihvatiti kao našu svakodnevnicu - poručio je Imširović.
Kazao je da je pozitivna mjera, kada je u pitanju Uredba o minimalnoj plaći u Federaciji BiH, donošenje izmjena i dopuna Zakona o doprinosima u FBiH.
