Godišnji sastanak dioničara Volkswagena u Berlinu u maju prekinuli su demonstranti. Oni optužuju ovu firmu da 'finansira' genocid kineskih vlasti nad Ujgurima. Hans Dieter Pötsch, čelnik VW morao je bezmalo pobjeći sa skupa, piše Politico.eu.
Demonstranti optužuju njemački autombilski gigant da je instaliranjem fabrike automobila u kineskoj regiji Xinjiang, gdje je Peking proveo kampanju masovnog zatvaranja, prevaspitanja i prisilnog rada koju su Sjedinjene Države okarakterizirale kao genocid nad ujgurskom etničkom manjinom.
Bijesni demonstranti upali su na sjednicu Skupštine VW-a, a ispred je masa demonstrirala sa natpisima: "Logori, prisilni rad, razdvajanje porodica: glavni dioničari VW-a u Donjoj Saksoniji ne smiju šutjeti o zločinima nad Ujgurima".
"Volkswagen poriče da je ikada koristio prisilni rad u Xinjiangu. Ali manje je voljan da se uhvati u koštac sa širim optužbama: da održavanjem objekta na zahtjev Pekinga, kompanija — a time i njemačka vlada, koja je podržala investicije proizvođača automobila u Kini — pruža političko pokriće za zločine protiv čovječnosti", piše dalje Politico.
"Čak i ako nema prinudnog rada, to je tako veliki simbol za kinesku vladu da pokaže svijetu da donose prosperitet regionu", rekla je Eva Stocker, viši projektni službenik iz Svjetskog kongresa Ujgura, grupe za zagovaranje prava ove kineske muslimanske zajednice.
"Ali mi to vidimo kao genocid", stoji dalje u tekstu.
Sve veće kritike zbog Volkswagenovog prisustva u Xinjiangu praćene su promjenom političkih i ekonomskih vjetrova. Ruski rat protiv Ukrajine pokrenuo je širi razgovor o strateškoj ovisnosti, a zvaničnici u Briselu i Vašingtonu su pozvali na "smanjivanje rizika" u vezi s Pekingom. U isto vrijeme, zabrinutost zbog klimatskih promjena preokreće tržište automobila, a kineski proizvođači električnih automobila pripremaju se za 'udar' na etablirane konkurente automobilske industrije.
Volkswagen, koji je 1980-ih doveo zapadnjačke firme na kinesko tržište, ovisan je o kineskoj industriji. Čak 15 posto dobiti prije oporezivanja i 37 posto prodaje novih automobila prošle godine donosi "kineska branša" ove firme.
Politico najavljuje i sastanak njemačkog kancelara Olafa Scholza ove sedmice s premijerom Kine Li Qiang. Dodaje da se ne očekuje da baš ovo pitanje bude 'centralna tema' razgovora.
"Volkswagenov odnos prema Kini i kršenja ljudskih prava koja se tamo vrše ilustrativni su za sve neugodniju zavisnost Berlina od Pekinga – i izazove s kojima će se Njemačka vjerovatno suočiti", stoji u tekstu.
Potencijalno saučesništvo u genocidu je optužba na koju se može očekivati da će Volkswagen biti osjetljiv. Kada je kompaniju 1937. godine osnovala nacionalna radnička organizacija Nacističke partije, koristila je zatvorenike koncentracionih logora kao robovsku radnu snagu. Stotine dojenčadi koje je držao u dječjoj kući koju vodi Volkswagen umrlo je od gladi.
Tokom Holokausta, nacisti su svoje neprijatelje slali u logore za istrebljenje. U Xinjiangu su grupe za ljudska prava dokumentirale masovno zatvaranje, prisilnu sterilizaciju, suzbijanje vjerskih običaja, uključujući paljenje džamija i odvajanje stotina hiljada školaraca od njihovih roditelja. Mnogi vjeruju da ove prakse zadovoljavaju definiciju genocida kao djela namijenjenih "uništavanju, u cijelosti ili djelimično, nacionalne, etničke, rasne ili vjerske grupe".
