Ruski susjedi u Evropskoj uniji, uključujući Litvaniju, Latviju, Estoniju i Poljsku, predvode grupaciju članica koje traže nove, brže i oštrije sankcije protiv Moskve. A neki od njihovih lidera već pozivaju na sljedeći paket sankcija, piše Politico.eu.
Tvrde da nema vremena za EU da odmara na lovorikama, jer svaki mjesec koji Evropa šalje novac Rusiji potencijalno produžava rat.
"Što su sankcije jače, rat će se brže završiti", rekao je ranije ove sedmice premijer Letonije Krišjānis Kariņš. "Tri mjeseca nakon početka rata, išli smo sa sve strožije i strožije, bez obzira što one negativno utiču i na nas, zemlje članice Evropske unije", istakao je.
No, ne treba očekivati embargo na plin u skorije vrijeme, ističe ovaj medij.
Nakon mjesec dana mukotrpnog natezanja koji je rezultirao razvodnjenim kompromisom o naftnom embargu protiv Rusije, zabrana ruskog prirodnog plia je u najmanju ruku "nepametna".
Mnogi lideri EU kažu da su željni da Putina i njegovu vojsku vide poražene, ili barem da ne pobjeđuju u Ukrajini, kako kaže njemački kancelar Olaf Scholz. Ali kada je u pitanju plin, velika grupa zemalja, uključujući Njemačku, jasno je da neće podržati sankcije. Berlin kaže da će morati nastaviti koristiti ovaj ruski energent do 2024.
Politico dalje nagašava da je "ljepota zabrane ruske nafte koju je EU usvojila i uz snažno zalaganje Njemačku je u tome što je to vrlo simboličan potez koji će olakšati Berlinu da se nastavi odupirati onome čega se najviše plaši: embargu na prirodni plin".
Više lidera EU insistira na tome da je ovaj blok sada dostigao tačku na kojoj će kazne protiv Moskve imati veće troškove i veći rizik za štetu vlastite ekonomije EU - a potencijalno i na njihove vlastite poslove jer birači postaju sve ljući zbog rasta cijena životnih troškova.
