Politička blokada oko glavnog pregovarača udaljava BiH od EU

Korak naprijed, dva nazad – tako već godinama izgleda put Bosne i Hercegovine ka Evropskoj uniji. Umjesto stabilnog napretka i jasnih odluka, politička scena ponovo je zapela na pitanju ko će biti glavni pregovarač BiH u procesu pridruživanja.

Riječ je o ključnoj funkciji koja, prema evropskoj praksi, zahtijeva visoku stručnost, diplomatsku vještinu i sposobnost da predstavlja državu u cjelini. Iako se u javnosti često tvrdi da BiH ima dovoljno kompetentnih ljudi, odluke o imenovanju pretvorile su se u još jedan politički okršaj.

Na prijedlog stranaka Trojke i opozicionih blokova iz Rs, Predstavnički dom usvojio je zaključak da upravo ovaj dom treba da imenuje glavnog pregovarača – bez uključivanja Doma naroda. Poslanici SNSD-a i Srpskog kluba nisu prisustvovali glasanju. Predsjedavajuća Savjeta ministara BiH Borjana Krišto ocijenila je takav zaključak neustavnim i nezakonitim, ističući da samo Savjet ministara ima nadležnost za imenovanje.

Predsjednik HDZ BiH Dragan Čović naglašava da “ne dolazi u obzir” imenovanje pregovarača u Predstavničkom domu, tvrdeći da pojedine stranke pokušavaju pokazati silu. Navodi da je dogovor sa partnerima iz Federacije da se prvo usvoje dva važna zakona – o Visokom sudskom i tužilačkom savjetu i o Sudu – pa tek onda pristupi imenovanju pregovarača.

Prema ranijem dogovoru “dvije trojke”, opozicija iz Rs trebala je do 10. novembra predložiti kandidata. To se nije desilo. U opticaju su bila različita imena: PDP je predložio Branka T. Neškovića, SDS je isticao Mirka Šarovića, dok je Lista za pravdu i red promovisala Zagorku Grahovac. Naša stranka i SDP BiH nudili su Lejlu Hasanović i Lejlu Ramić-Mesihović za zamjenike. NiP nije zauzeo konačan stav, dok je SDA povukla ručnu.

Situaciju je dodatno zakomplikovao SNSD, čiji je Klub poslanika u Narodnoj skupštini Rs uputio zahtjev Ustavnom sudu BiH da ocijeni ustavnost odluke o formiranju kancelarije i proceduri imenovanja pregovarača – instituciji koju, zavisno od političkog interesa, čas priznaju, čas ne priznaju.

Bivši ambasador BiH u Francuskoj i Egiptu Slobodan Šoja cijeli proces naziva – cirkusom. Ističe da političke partije javno licitiraju imenima za koja je jasno da nemaju realnu šansu da budu izabrana, jer kontrolu svih ključnih institucija imaju SNSD i HDZ, koji neće podržati nikoga ko nije njihov kandidat.

Šoja smatra da ozbiljne države takve procese obavljaju daleko od očiju javnosti: tek kada se postigne dogovor, objavi se ime. U BiH se, kaže, radi potpuno suprotno – imena se iznose unaprijed, rasprave pretvaraju u navijačke tabore, a na kraju je jedini gubitnik država.

Ta praksa, navodi, podsjeća na reality programe poput Farme ili Zadruge, koji “zatupljuju društvo”, dok politički proces poprima slične obrise. Šoja upozorava da će Evropska unija očekivati od glavnog pregovarača da govori isključivo u ime države – a ako to ne bude slučaj, Brisel bi, prema njegovim riječima, trebao prekinuti pregovore dok BiH ne nauči osnovne lekcije o predstavljanju države.

U međuvremenu, političke igre nastavljaju se, a BiH ostaje bez ključne figure za proces koji bi trebao biti prioritet – ali se već godinama pretvara u beskrajni politički reality.