Trgovinski rat između dvije najveće svjetske ekonomije eskalirao je nakon što je Kina najavila da će uzvratiti vlastitim mjerama na uvođenje carina od strane SAD-a.
Peking je krenuo da cilja određenu američku robu uz uzvratne poreze, između ostalih mjera, nakon opće carine od 10 posto koju je uveo predsjednik Donald Trump na sav kineski uvoz u SAD.
Na neki način, ovo najnovije "koškanje" nije ništa novo i nadovezuje se na dugotrajni trgovinski spor između država, s carinama koje su već nametnute i zaprijećene na različite proizvode od 2018, piše BBC.
Trump je rekao da planira razgovarati s kineskim predsjednikom Xi Jinpingom, tako da bi dogovor još mogao biti postignut. Ali ako Kina nastavi sa svojim odgovorom 10. februara kako je planirano, kakav bi mogao biti uticaj?
Ugalj, nafta i gas
Dio kineske kontramjere Trumpovim tarifama je da najavi vlastite uvozne takse na američki ugalj i tečni prirodni gas (LNG) od 10% i naplatu od 15% na sirovu naftu.
Odgovor iz Pekinga znači da bi kompanije koje žele uvoziti fosilna goriva iz SAD-a morale da plate porez da bi to učinile.
Kina je najveći svjetski uvoznik uglja, ali većinu dobiva iz Indonezije, iako su među njenim dobavljačima i Rusija, Australija i Mongolija.
Kada je riječ o SAD-u, Kina povećava uvoz LNG-a iz te zemlje, s količinama gotovo udvostručenim u odnosu na 2018. godinu, kažu podaci kineske carine.
Ali njena ukupna trgovina fosilnim gorivima je skromna, a američki uvoz čini samo 1,7% ukupne kineske sirove nafte kupljene iz inostranstva 2023. To sugerira da Kina ne zavisi od SAD i da bi uticaj carina na njenu ekonomiju mogao biti minimalan.
Rebecca Harding, trgovinski ekonomista i izvršna direktorica think tank Centra za ekonomsku sigurnost, rekla je da bi Kina lako mogla nabaviti više zaliha iz Rusije, gdje već kupuje naftu jeftino dok Kremlj nastoji finansirati svoje ratne napore.
S druge strane, SAD su najveći svjetski izvoznik LNG-a, a isto tako ima i mnogo drugih kupaca, posebno UK i Evropsku uniju.Poljoprivredna mehanizacija, kamioni i veliki automobili
Osim goriva, Kina je uvela carinu od 10% na poljoprivredne mašine, kamione i neke velike automobile.
Ali Kina nije veliki uvoznik američkih pick-upova i većinu svojih automobila dobija iz Evrope i Japana, tako da carina od 10% na ionako mali uvoz ne bi previše pogodila potrošače.
Posljednjih godina Kina je povećala ulaganja u poljoprivredne mašine kako bi unaprijedila proizvodnju i smanjila oslanjanje na uvoz, te ojačala sigurnost hrane.
Tako da bi uvođenje carina na poljoprivredne mašine moglo biti još jedan potez u pokušaju da se podstakne domaća industrija.
Julian Evans-Pritchard, šef kineske ekonomije u konsultantskoj kući Capital Economics, rekao je da su sve tarifne mjere "prilično skromne, barem u odnosu na poteze SAD".
On sugerira da kineska ciljana roba predstavlja oko 20 milijardi dolara godišnjeg uvoza - oko 12% ukupnog kineskog uvoza iz SAD.
"Ovo je daleko od kineske robe vrijedne više od 450 milijardi dolara koja je na meti SAD", ističe.
Ali on je rekao da je Kina "jasno kalibrirana da pokuša poslati poruku SAD-u [i domaćoj publici] bez nanošenja previše štete".
