Bosna i Hercegovina je u protekloj deceniji isplatila više od 3,3 miliona maraka osobama oslobođenim optužbi za ratne zločine.
U Bosni i Hercegovini, također, preživjele žrtve ratnih zločina imaju pravo tražiti naknadu štete od počinitelja. Ovo pravo ostvaruje se kroz imovinskopravni zahtjev koji omogućava da se, uz krivičnu presudu, dosudi i novčana naknada za pretrpljenu štetu. U praksi, mnoge preživjele osobe nikada ne dobiju obeštećenje.
Prema dostupnim podacima, 25 članica Udruženja “Žena žrtva rata” ostvarilo je pravo na odštetu putem sudskih presuda.
- Prema saznanjima, samo dvije članice su do sada u potpunosti primile dosuđeni iznos. Kod ostalih članica isplate su izvršene djelimično ili uopšte nisu realizovane. Također raspolažemo informacijama da postoje slučajevi gdje su oštećenima počele djelimične isplate od strane počinilaca, a koje su obustavljene zbog smrti počinilaca - kažu iz Udruženja.
Prema podacima TRIAL International – Ureda u BiH, od 24 odluke koje su uglavnom donesene na državnom sudu i nekoliko entitetskih sudova, 23 su pravosnažne, a u samo sedam predmeta je došlo do djelimične ili potpune isplate. U dva predmeta gdje je isplaćen iznos imovinskopravnog zahtjeva postojala je mjera obezbjeđenja imovine.
Odštete koje su dosuđene kreću su u iznosima od oko 5.000 do 40.000 KM.
Sud BiH je pravosnažno osudio Dragana Janjića na sedam godina zatvora zbog silovanja počinjenog 1992. na području Foče.
Oštećenoj u njegovom predmetu dosuđen je imovinskopravni zahtjev od 15.000 KM, što se od februara 2021. isplaćuje djelimično od njegove penzije. Prva rata je bila oko 230 maraka, druga oko 1.000, a treća opet oko 230 KM. Tim tempom trebat će oko pet godina da ovaj iznos bude isplaćen, upozorili su iz TRIAL International – Ureda u BiH.
Prema podacima Ujedinjenih nacija, procjenjuje se da je u Bosni i Hercegovini tokom rata silovano između 20.000 i 50.000 žena i muškaraca.
Od 2015. godine dolazi do prve prekretnice u dodjeljivanju odštete za preživjele. Sud BiH po prvi put dodjeljuje odštetu u krivičnom postupku za ratne zločine.
Nekoliko godina kasnije, 2019., TRIAL International – Ured u BiH je zastupao preživjelu ratnog seksualnog nasilja kojoj su dvojica osuđenih nakon izricanja pravosnažne presude dobrovoljno isplatili 30.000 KM.
Ali jedan od najvećih problema je činjenica da sudovi često ne odlučuju o imovinskopravnom zahtjevu u krivičnom postupku. Umjesto toga, žrtve se upućuju na novi parnični postupak. U tom procesu žrtve često moraju otkriti svoj identitet. Za mnoge, to predstavlja nepremostivu prepreku zbog koje odustanu.
- Od ukupno 14 pregledanih pravosnažnih presuda u navedenim predmetima nije pronađen nijedan predmet u kojem je imovinsko-pravni zahtjev oštećenog usvojen u krivičnom postupku. U ukupno deset predmeta oštećeni su upućeni da svoje imovinsko-pravne zahtjeve mogu ostvarivati u parničnom postupku - odgovor je Okružnog suda u Banjoj Luci na upit koliko su odluka o imovinskopravnom zahtjevu donijeli tokom suđenja.
Čak i kada sud dosudi odštetu, naplata često nije moguća. Počinitelji često prepišu imovinu na članove porodice ili druge osobe. Jedan od ključnih mehanizama koji bi mogao spriječiti ovaj problem jeste zamrzavanje imovine tokom istrage, ali sudovi često odbijaju ove zahtjeve tužilaštva.
- To je jedan od teških problema s kojima se mi susrećemo. Moja članica, za koju ja znam, ona je uspjela da ostvari i dobije tu naknadu nematerijalne štete, tako da se njemu od penzije odbija svaki mjesec, dok druge dvije članice zbog tih pravnih barijera nisu uspjele da ostvare naknadu nematerijalne štete, i to je problem - izjavila je Midheta Kaloper, predsjednica Udruženja “Foča 92-95” ranije za Detektor.
Ahmet Salčin, pravnik i pomoćnik direktora za pravna pitanja u Udruženju “Vaša prava BiH”, navodi da je postupao u nekoliko predmeta gdje je tražen imovinskopravni zahtjev u krivičnom postupku, kao i u parničnim postupcima, koji su dugotrajniji i u kojima žrtve moraju otkriti svoj identitet, zbog čega nisu najbolji izbor.
Detektor je poslao upit svim sudovima u BiH s pitanjem koliko je odluka doneseno o imovinskopravnim zahtjevima u korist oštećenih u predmetima ratnih zločina.
