Na putu za Super Bowl u Nju Orleansu, Donald Tramp je pustio mačku iz džaka. U avionu Air Force One, američki predsjednik je novinarima iznio svoje sljedeće korake u nadolazećem tarifnom ratu sa ostatkom svijeta. Trump je najavio da će uvesti carinu od 25 posto na uvoz čelika i aluminija, a ubrzo je slijedio još jednu prijetnju: recipročne carine protiv američkih trgovinskih partnera.
Obje mjere utiču na brojne zemlje: SAD uvoze oko četvrtine čelika iz inostranstva, a Kanada je daleko najveći dobavljač, ispred Meksika, Južne Koreje, Brazila i Vijetnama. Uvoz aluminijuma u SAD, iako manje značajan u smislu količine, dolazi uglavnom iz Kanade. Posmatrači se slažu da su carine na čelik indirektno usmjerene protiv Kine. Kineski čelik je već neko vrijeme podložan visokim carinama u SAD-u, a Kinezi više gotovo ne isporučuju materijal direktno SAD-u. Međutim, isporuke čelika iz Kine u Meksiko i Kanadu su se povećale, što je tim zemljama omogućilo da prodaju svoje skuplje proizvode u Sjedinjenim Državama. Trump očigledno želi i ovo da poskupi.
Ali nove mjere će po prvi put direktno uticati na evropske kompanije. SAD su u decembru uvezle nešto više od dva miliona tona čelika, od čega je oko 100.000 tona iz Nemačke, a isto toliko iz Rumunije. Značajne količine dolaze i iz Italije, Španije i Nizozemske. Prošle godine Austrija je u SAD izvezla manje od 200.000 tona čelika i željeza. No, prema podacima Biroa za statistiku Austrije, prihod od ovog izvoza iznosio je više od 700 miliona eura. Ukratko: i za Evropu se sukob oko čelika odnosi na nešto.
Međutim, "recipročne" tarife prijete da izazovu daleko veću štetu. Trump želi kazniti zemlje koje nameću visoke carine na američke proizvode, dok SAD dozvoljava unošenje istih proizvoda u zemlju po niskim cenama. Pogođena je automobilska industrija: američka vozila koja se prodaju u Evropu trenutno podliježu uvoznoj carini od deset posto. Nasuprot tome, samo 2,5 posto carine se plaćaju prilikom izvoza evropskih vozila u SAD. Trump će vjerovatno namjeravati podići i ove tarife na deset posto.
Mnogi evropski proizvođači ionako proizvode svoja vozila u SAD-u i Meksiku. Prema podacima Asocijacije evropskih proizvođača automobila (ACEA), evropski proizvođači automobila su ipak izvezli oko 740.000 vozila u SAD svake godine. Vrijednost robe: 37 milijardi eura. Samo Audi je nedavno izvezao više od 200.000 vozila. Ostaje da se vidi na koje oblasti će recipročne tarife utjecati. Kompanije iz EU izvoze farmaceutske proizvode (bez carine sa obje strane), hemikalije, mašine i hranu u SAD.
Trumpova tarifna politika "najvjerovatnije" krši pravila Svjetske trgovinske organizacije (WTO), kaže ekonomista Harald Oberhofer iz WU Beča. U okviru WTO, države su se složile da primjenjuju tarife samo u izuzetnim situacijama. Međutim, žalba WTO nema šanse za uspjeh jer SAD bojkotiraju mehanizam za rješavanje sporova. Dakle, koje opcije imaju Evropljani da reagiraju?
Najočiglednija opcija: sami izgradimo carinske zidove. Trump je već tokom svog prvog mandata uveo carine na uvoz čelika i aluminijuma. Kao odgovor, EU je ciljala različite američke proizvode kao što su motocikli Harley-Davidson, viski i Zippo upaljači. Zemlje EU izvoze više robe u SAD nego što uvoze odatle. Međutim, američke kompanije svake godine izvoze u EU robe u vrijednosti od 350 milijardi eura.
