Reuben F. Johnson, direktor istraživanja u Fondaciji Casimir Pulaski i veteran analitičar odbrane, ističe zastrašujuću stratešku realnost od 11. marta 2026. godine: dok je Hormuški moreuz centralna energetska arterija svijeta, Tajvanski moreuz je njegov tehnološki centralni nervni sistem. Dok američka operacija "Epic Fury" (Epski bijes) ulazi u svoju drugu sedmicu, „trostruka prijetnja“ energetskih skokova, embarga na rijetke minerale i potencijalne blokade poluprovodnika kreirala je „savršenu oluju“ za Trumpovu administraciju. Ovaj izvještaj analizira ekonomski rizik od 10,6 biliona dolara koji bi predstavlja eventualna kienska blokada Tajvana.
Sažetak i ključne tačke
- Stručnjak za odbranu Reuben F. Johnson procjenjuje katastrofalni potencijal blokade Tajvana od NR Kine u poređenju sa trenutnom energetskom krizom u Hormuškom moreuzu .
- S obzirom na to da operacija "Epic Fury" troši ogromne količine precizne municije, američka vojska se suočava s kritičnom ranjivošću: 90% najnaprednijih mikročipova na svijetu proizvodi tajvanski TSMC.
- Ovaj izvještaj analizira kineske kontrole izvoza rijetkih zemnih elemenata poput erbija i terbija iz decembra 2025. godine, zaključujući da bi poremećaj u Tajvanskom moreuzu, kroz koji se odvija 20% globalne pomorske trgovine, predstavljao udarac od 9,6% na globalni BDP i osakatio američku odbrambenu industrijsku bazu.
Gore od krize u Hormuškom moreuzu
Kako cijene nafte brzo prelaze poznatu granicu od 100 američkih dolara po barelu, ali su od tada pale i donekle se stabilizovale, svijet sve više usmjerava pažnju na Bliski istok i trenutnu američko-izraelsku agresiju.
Glavni razlog je taj što, kao što se beskrajno ponavlja u eteru posljednjih deset dana, blizu 20 posto ukupne globalne potrošnje nafte i 20 posto trgovine tečnim prirodnim plinom (LNG) prolazi kroz Hormuški moreuz.
U prosjeku bi 2026. godine kroz moreuz dnevno prolazilo otprilike 100 teretnih brodova. Između 60 i 70 posto ovih brodova su tankeri za naftu i LNG, što naglašava dominantnu ulogu Bliskog istoka na globalnim energetskim tržištima.
Osim toga, gotovo 90 posto izvoza sirove nafte i kondenzata kroz ovaj tjesnac šalje se na azijska tržišta . To uključuje neke od najvažnijih trgovinskih partnera Vašingtona. Dovoljno je reći da su američki birači i lideri glavnih svjetskih ekonomija na ivici jer nagli rast cijena nafte odmah podiže cijene benzina na pumpama na nivoe kakve nisu viđene mjesecima.
Ali, kako ističe članak uredništva Vašingtona Posta od 7. marta, postoji još jedan potencijalni embargo takve vrste da bi poremećaj u izvoznim tokovima nafte u poređenju s njim izgledao kao poslovična oluja u čajniku.
Ako bi postao embargo, to bi ne samo moglo uzrokovati daleko veću štetu američkoj ekonomiji i ostatku svijeta, već bi i osakatilo američku sposobnost proizvodnje većine svojih glavnih sistema naoružanja.
Carine na Peking
Američki predsjednik Donald Trump trenutno planira veliku državnu posjetu Narodnoj Republici Kini krajem ovog mjeseca. Pokušava upravljati osjetljivom ravnotežom u trgovini s Pekingom, a istovremeno pokušava upravljati sveobuhvatnim i eskalirajućim programom zračnih udara na Iran.
Ali ova vojna kampanja mogla bi se pokazati mnogo problematičnijom za Peking nego za druge nacije, budući da Kina kupuje 80 posto teheranskog izvoza nafte.
Zabrinutost je da bi, kako Kina počinje osjećati posljedice gubitka ove stabilne opskrbe sirovom naftom, moglo tražiti načine da izvrši odmazdu na SAD. Dok se Trump priprema za svoj prvi sastanak s generalnim sekretarom Komunističke partije Kine Xi Jinpingom od oktobra 2025. godine, ovo pitanje postaje sve zabrinjavajuće svakim danom koji prolazi.
To bi vrlo lako mogao biti odlučujući faktor u načinu na koji američki predsjednik nastavlja upravljati odnosima s najvažnijim američkim rivalom i vojnim konkurentom.
