"Svi naši državljani koji se osjećaju Srbima nemaju druge države, niti matice, osim države svih nas – Crne Gore. Njena vlada i institucije jedina su adresa za njih".
Ministarstvo vanjskih poslova Crne Gore odbacilo je danas tvrdnje srbijanskih zvaničnika o navodnoj ugroženosti Srba u Crnoj Gori.
Istodobno, službenom Beogradu je poručeno da su građani Crne Gore koji se izjašnjavaju kao Srbi lojalni, punopravni i uvaženi građani i da njihova jedina matica može biti Crna Gora, a ne Srbija, kako to funkcioneri te zemlje pokušavaju predstaviti.
Bilo kakav drugačiji pristup je, kako ističu u crnogorskom MVP, neprihvatljiv i dio je upitne političke etike.
"To znači da svi naši državljani koji se osjećaju Srbima nemaju druge države, niti matice, osim države svih nas – Crne Gore. Njena vlada i institucije jedina su adresa za njih. Naša država ne želi se odreći niti jednog jedinog čovjeka, a kamoli 30 posto Srba koji su neizostavan temelj naše države", navedeno je u saopćenju crnogorskog MVP-a.
Srbijanski dužnosnici, predvođeni predsjednikom Aleksandrom Vučićem, sve češće ističu pravo na brigu o stanovnicima država regije koji se izjašnjavaju kao Srbi, dok ministar unutarnjih poslova Srbije Aleksandar Vulin javno govori o ideji "srpskog sveta", koja je za njega, kako je rekao, "jedinstvena država, ujedinjenje, ali mirnim putem, bez ijednog ispaljenog metka".
Ovakve izjave naišle su i na oštre reakcije crnogorske opozicije pa je SDP-ovka Draginja Vuksanović rekla da bi pod idejom "srpskog sveta" zločinačka velikosrpska politika, koja je proizvela najveća stradanja poslije 2. svjetskog rata, ponovo htjela "žariti i paliti po regiji".
"Gubitnici posljednja četiri rata za veliku Srbiju Vulin i Vučić, prije kao kaplari kod Miloševića, sada kao navodne vođe, kreću u rušenje granica međunarodno priznatih država pod novim imenom – 'srpski svet.
Historija, a i Crna Gora će im pokazati kako završavaju kaplari kada kao vođe krenu u agresiju na susjede", rekla je Vuksanović.
Predrag Bošković iz Demokratske partije kazao je da kad god je Srbija vodila ovakvu politiku, postajala je sve manja, siromašnija i izoliranija te da su pogubne posljedice ove ideologije na najbolji način osjetili susjedi.
Odnosi Beograda i Podgorice naročito su postali zategnuti nakon što je u crnogorskom parlamentu usvojena Rezolucija o Srebrenici, kojom je osuđen genocid u tom bosanskohercegovačkom gradu. Iako je u rezoluciji jasno navedeno da za genocid ne mogu biti okrivljeni narodi već pojedinci, srbijanski dužnosnici optužili su crnogorske da su Srbe navodno označili genocidnim narodom.
Prema analizi nevladine organizacije "Digitalno-forenzički centar", u prvih sedam dana od usvajanja rezolucije u crnogorskom parlamentu u srbijanskim medijima objavljeno je 1.500 negativnih tekstova o Crnoj Gori i njenim dužnosnicima, prenose mediji.
Također, pojedini crnogorski poslanici koji su podržali rezoluciju imali su neugodnosti na graničnim prijelazima sa Srbijom, gdje su od srbijanskih organa zadržavani po nekoliko sati i pretresani.
