Zamir je poznat po tome što je još kao zamjenik načelnika Glavnog štaba IDF-a 2021., bio protivnik strategije korištenja manjih borbenih jedinica koje bi usko surađivale sa vazdušnim snagama i specijalnim snagama. On je tvrdio da će umjesto toga trebati “kritična masa vojnika”, a nedavno je nagovijestio: “2025. bit će godina rata”. Izrael je u prošlosti vodio kratke i odlučne ratove, između ostaloga i kako bi smanjio teret na rezervistima koji su pozivani kako bi pojačali redovnu vojsku. Međutim, kako se ne nazire kraj rata u Gazi, odbrambeni analitičari i rezervisti počinju upozoravati na sve veće osipanje borbenih snaga. Tu je i vidljivo razočaranje zbog politike Netanyahua i njegove krajnje desničarske vlade, koji su odbacili prekid borbi unatoč pritisku javnosti. “Prvi put od početka rata možda postoji šansa da se neki rezervisti neće javiti na dužnost”, rekao je Amos Harel, odbrambeni analitičar za Haaretz.
Istina, IDF je nedavno službeno objavio da “nije bilo drastične promjene u stopama regrutovanja i da jedinice ispunjavaju svoje misije”, ali nekoliko rezervista koji su razgovarali s Financial Timesom rekli su da, iako je rijetkost da rezervist potpuno napusti svoju jedinicu, sada je veća vjerojatnost da će propustiti poziv za obuku ili operativnu dužnost, zbog ličnih razloga. Ankete pokazuju da više od 60 posto Izraelaca želi da Netanyahu postigne dogovor s Hamasom o vraćanju preostalih talaca, čak i ako to znači okončanje rata. Međutim, premijer je, pod pritiskom svojih krajnje ekstremnih saveznika i obećava da se neće prestati boriti sve dok Hamas ne bude eliminisan.
Prije sadašnjeg rata, vladalo je pravilo da rezervisti u IDF-u služe 30 dana godišnje. Ali od početka rata u Gazi, prema navodima Izraela, poginulo je više od 800 izraelskih vojnika, a blizu 6.000 ranjeno, pri čemu neki analitičari tvrde da je potonja brojka veća kada se uzme u obzir mentalno zdravlje i posttraumatski stresni poremećaj. U takvoj situaciji, izraelski vojni dužnosnici tvrde da je IDF-u potrebno još 10.000 vojnika, posebno u novoformisanim oklopnim i pješačkim brigadama, ako se želi bolje braniti granice Izraela, ali i neograničeno držati tampon-zone, kao u sjevernoj Siriji.
Dodatni je problem što se planovi za proširenje vojske suočavaju s ideološko-religijskim izazovom, a to je pitanje treba li ili ne regrutovati mlade ultraortodoksne (Haredi) Jevreje. Ultraortodoksni, koji čine blizu 14 posto stanovništva, izuzeti su iz vojne službe od osnivanja Izraela, što je Vrhovni sud ocijenio neustavnim, a i velika većina izraelske javnosti zahtijeva da i oni služe. Ali, Netanyahu, čija koalicija ovisi o Haredima, jasno je dao do znanja da njegova vlada ne namjerava prisilno regrutovati ultraortodoksne, prenosi Jutarnji.
