Odjel USAID-a nastavlja rad kao neprofitna organizacija zahvaljujući 48 miliona dolara donacija
Redakcija Mostar
"Apsolutno bismo trebali masovno isporučivati stvari koje povećavaju životni standard ljudi, spašavaju živote i drže djecu u školama", rekla je.
Odjel Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) koji je ukinut prošle godine zbog rezova Trumpove administracije, ponovo je oživio u četvrtak kao nezavisna neprofitna organizacija, što omogućava nastavak njegovog međunarodnog rada u novom obliku.
Ovo ponovno rođenje Development Innovation Ventures (DIV) u vidu neprofitnog DIV Funda moguće je zahvaljujući 48 miliona dolara prikupljenih od dva privatna donatora.
Riječ je o rijetkom primjeru kontinuiteta nakon što je Trumpova administracija prošle godine zamrznula sva sredstva za inostranu pomoć i ovlastila Ministarstvo za efikasnost vlade Elona Muska da rastavi agenciju koja je šest decenija isporučivala američku razvojnu pomoć svijetu.
Iz tog razaranja, koje je koštalo desetine hiljada radnih mjesta i dovelo do smrti ljudi širom svijeta, proizašli su brojni privatni pokušaji da se sačuvaju decenije podataka i znanja akumuliranih u USAID-u, da se pomogne korisnicima da održe ključne programe i da se osmisle novi modeli funkcionisanja međunarodnog razvoja.
Malo koji od tih napora uspio je privući vrstu filantropskog finansiranja kakvu je osigurao DIV Fund.
Finansijeri, bivši korisnici grantova i osoblje DIV Funda okupili su se u staklenom penthausu jedne washingtonske think-tank organizacije u četvrtak uvečer kako bi obilježili novo poglavlje. Raspoloženje je bilo odlučno i optimistično, jer je pronađen način da se nastavi tamo gdje su mnoge međunarodne razvojne inicijative zaustavljene.
"Gubitak podrške američke vlade je ogroman udarac. Sjajno je što su privatni donatori uskočili i pokušavaju popuniti dio te praznine, ali oni ipak popunjavaju samo dio praznine", rekao je Michael Kremer, naučni direktor DIV Funda i dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju
Dio lidera nove neprofitne organizacije učestvovao je i u usmjeravanju 110 miliona dolara privatne filantropije tokom protekle godine u projekte koji su izgubili finansiranje iz USAID-a. Sada DIV Fund planira godišnje dodjeljivati 25 miliona dolara, što predstavlja nešto više od polovine budžeta koji je DIV imao unutar USAID-a.
Njihov uspjeh u prikupljanju novca ima nekoliko ključnih elemenata.
Prije svega, neprofitni DIV Fund funkcioniše kao razvojni i istraživački hub koji identifikuje vrlo pristupačne i efikasne intervencije, a zatim podržava njihovo širenje na veći obim. Zbog toga je njihov budžet vrlo mali u poređenju s programima koji, primjerice, liječe ili sprječavaju HIV ili odgovaraju na glad.
Zatim, dok je DIV bio odjel unutar USAID-a, već je uspio privući vanjsku filantropsku podršku, uključujući grant od 45 miliona dolara od Coefficient Givinga, fondacije sa sjedištem u San Franciscu, koja je sada jedan od ključnih finansijera neprofitnog fonda. Drugi finansijer želi ostati anoniman.
Konačno, Kremer kaže da programi koje DIV Fund identifikuje uglavnom dobijaju finansiranje od lokalnih vlada ili ostvaruju prihode, umjesto da zavise od dugoročnog finansiranja donatorskih zemalja poput SAD-a. Taj put ka održivosti još je važniji u svjetlu velikih rezova u razvojnoj pomoći iz više historijskih donatorskih zemalja.
Od ukupnog iznosa koji je DIV Fund do sada prikupio, 20 miliona dolara već je usmjereno bivšim korisnicima, dok 28 miliona ostaje za buduće grantove. Fond će ove godine imati otvoreni poziv za prijave, procesu kojem su posebno posvećeni jer generiše veliki broj novih ideja.
Unutar USAID-a, DIV je ponekad utjecao na druge odjele i osiguravao dodatnu podršku projektima koje je podržao. Sada, izvan državne strukture, DIV Fund planira sarađivati s velikim donatorima poput Svjetske banke i drugih zemalja kako bi prihvatili njihove preporuke i razvili vlastite slične istraživačke fondove.
Otis Reid, izvršni direktor za globalno zdravlje i dobrobit u Coefficient Givingu, rekao je da je, kako se ukupan iznos zvanične razvojne pomoći smanjuje, još važnije da se preostali novac troši na najbolji mogući način.
"Zaista je presudno da li taj novac ide u stvari koje su veoma efikasne, umjereno efikasne ili neefikasne. I mislim da DIV može odigrati zaista ključnu ulogu u pomjeranju stvari s neefikasnog na veoma efikasan dio spektra", rekao je.
Mnogi programi koje je DIV podržavao potvrđeni su putem randomiziranih kontrolisanih studija, specifične vrste istraživačkog dizajna. Kathryn Oliver, profesorica na Londonskoj školi za higijenu i tropsku medicinu koja proučava kako dokazi utiču na politiku, kaže da su ove studije dragocjene za odgovaranje na određene vrste pitanja, ali da ne mogu kreatorima politika dati sve informacije koje im trebaju.
"To je najrobustniji istraživački dizajn za odgovaranje na pitanja o efikasnosti intervencija u odnosu na uobičajeni tretman, apsolutno. Ali to nije najrobustniji dizajn za odgovaranje na bilo koju drugu vrstu pitanja", poput toga da li ih populacije prihvataju ili kako se porede s drugim pristupima", rekla je o ovim studijama.
Kao nova neprofitna organizacija, DIV Fund je otvoren za saradnju s američkom vladom, rekla je suosnivačica Sasha Gallant.
Državni sekretar SAD-a Marco Rubio opisao je USAID kao korumpiran, skup i neefikasan, te je poručio da razvojna pomoć čini vlade i velike neprofitne organizacije trajno zavisnim od SAD-a. Iako su značajni iznosi razvojne pomoći smanjeni ili povučeni 2025. godine, Kongres je nedavno odobrio 50 milijardi dolara za različite programe inostrane pomoći, što je osjetno više od iznosa koji je tražila administracija.
DIV je ranije imao dvostranačku podršku djelimično i zbog visokog povrata na ulaganja koje njegovi programi donose, što može biti vrlo zadovoljavajuća metriku i za filantropske donatore.
DIV Fund neće zamijeniti finansiranje velikih programa koji već imaju opsežnu bazu dokaza ili koji mogu biti skupi, ali vrijedni, poput humanitarnih odgovora na katastrofe. No, Gallant kaže da DIV Fund snažno priželjkuje da donatorske zemlje nastave finansirati i te vrste programa.
"Apsolutno bismo trebali masovno isporučivati stvari koje povećavaju životni standard ljudi, spašavaju živote i drže djecu u školama", rekla je.
Komentari
Ovaj članak nije moguće komentarisati.
